TRUMP, PUTIN I XI OBJAVILI RAZGOVOR, KAMERE SNIMILE ŠTO JE PUTIN REKAO NAKON SASTANKA
Završio je povijesni trilateralni sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa, kineskog predsjednika Xi Jinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Shenzhenu. Trojica čelnika objavila su zajedničku izjavu o reformi UN-a, opskrbi energentima, Međunarodnom kaznenom sudu i smanjenju nuklearnih rizika.
Xi je sastanak ocijenio "pozitivnim, konstruktivnim i vrlo produktivnim", a kamere su snimile Putina dok mu je govorio da je sastanak prošao bolje nego što je itko očekivao.
Kremlj je objavio da Ukrajina nije bila glavna tema razgovora, a ruski dužnosnici zasad nisu otkrili pojedinosti pregovora.
Povijest se ponavlja: prvi put kao tragedija, drugi put kao farsa, piše na početku svoje analize summita u Shenzhenu Anne Applebaum, novinarka, autorica više knjiga o povijesti komunizma i autoritarnim režimima te dobitnica Pulitzerove nagrade za publicistiku.
Konzervativni zastupnik Jeremy Hunt, koji je u prethodnim konzervativnim vladama obnašao nekoliko ministarskih dužnosti, današnji je sastanak nazvao "summitom do kojeg nikada nije smjelo doći".
U emisiji World at One na BBC-jevu Radiju 4 rekao je: "To je dar Vladimiru Putinu, koji je odgovoran za najveći rat na europskom kontinentu od Drugog svjetskog rata."
Sastanak mu "daje legitimitet, što će ojačati njegov položaj i vjerojatno produljiti rat", rekao je Hunt. "Još je više zabrinjavajuće" to što potvrđuje da "Amerika više nije predvodnica slobodnog svijeta", dodao je.
"Nijedan drugi američki predsjednik za našeg života ne bi to učinio", rekao je Hunt u emisiji. Dodao je da je Trump spreman zanemariti sve druge odgovornosti "kako bi dospio na naslovnice".
Američkog predsjednika nazvao je čovjekom koji sklapa dogovore i rekao da Trump "očajnički" želi niže cijene goriva u SAD-u. To je bilo jedno od ključnih pitanja zbog kojih je njegova stranka pretrpjela težak poraz na međuizborima.
Što je Trump zauzvrat spreman ponuditi, "manje je jasno", rekao je Hunt. Smatra da Trump vjerojatno "nagovještava neku vrstu ublažavanja sankcija Rusiji", velikoj proizvođačici energenata.
To bi Rusiji donijelo "više novca za financiranje rata u Ukrajini", rekao je Hunt.
Zajednička izjava Donalda Trumpa, Xi Jinpinga i Vladimira Putina ponovno je stavila u središte pozornosti njihove odnose s UN-om. Trojica čelnika pozvala su na reformu te organizacije.
Sva trojica i ranije su se slagala da je potrebno promijeniti način na koji se upravlja međunarodnim odnosima, ali njihovi se interesi znatno razlikuju.
Trump je kritizirao navodno skretanje UN-a prema "globalističkoj agendi". Kina i Rusija, pak, poticale su druge zemlje da se pozivaju na UN kao na jedini legitimni forum, dok je njegovo glavno tijelo za donošenje odluka, Vijeće sigurnosti, sve više paralizirano i ne može sankcionirati kršenja međunarodnog prava.
Rusija, SAD i Kina tri su od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti koje imaju pravo veta pa mogu blokirati sve odluke koje im ne odgovaraju. Preostale stalne članice su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Donald Trump oštro kritizira UN. Ove je godine rekao da UN "mora prestati nametati krajnje lijevu agendu globalističkih birokrata koje nitko nikada nije izabrao". Prošle je godine optužio organizaciju da ne ispunjava svoju predviđenu ulogu.
Novinari koji putuju s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom iz Kine prema Washingtonu izjavili su da su im tijekom leta predsjedničkim zrakoplovom Air Force One privremeno oduzeti mobiteli iz "sigurnosnih razloga", prenosi NBC News.
Prema NBC-u, takav postupak vrlo je neuobičajen jer novinari koji prate američkog predsjednika inače ne moraju predavati svoje mobitele dužnosnicima tijekom leta.
Novinari tvrde da ih prilikom ukrcaja nitko nije obavijestio da će morati predati uređaje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da europski čelnici moraju doći u Moskvu ako žele sudjelovati u mirovnim pregovorima o Ukrajini. Izrazio je sumnju u mogućnost europskog sudjelovanja u razgovorima koje posreduju Sjedinjene Američke Države.
Putin je rekao da datum petog kruga pregovora između Ukrajine, Rusije i SAD-a još nije određen. Prema njegovim riječima, Amerikanci "inzistiraju na sudjelovanju Europljana".
"Europljani moraju doći u Moskvu kako bi utvrdili svoje stajalište, a nakon toga odlučit ćemo u kojim ćemo formatima nastaviti dijalog s Ukrajinom", rekao je Putin.
Ruski predsjednik kritizirao je i izjave europskih čelnika o pripremama za mogući rat s Rusijom do kraja desetljeća, nazivajući njihovu retoriku agresivnom.
Ipak, priznao je da europske države moraju sudjelovati u razgovorima o budućem sigurnosnom poretku Europe.
"Moramo pregovarati ili razgovarati o sigurnosnim pitanjima u Europi, a to ne možete bez Europljana", rekao je Putin.
Dodao je da budući dogovor mora jamčiti sigurnost Ukrajine, ali i Rusije.
Europske vlade posljednjih su godina više puta upozorile na mogućnost ruskog napada na teritorij NATO-a do 2030. godine, pozivajući se na obavještajne procjene nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je Moskva spremna završiti rat u Ukrajini, ali pod uvjetima koji uključuju ukrajinsko odricanje od dijela teritorija na istoku zemlje. Ponovno je ustvrdio da Rusija ne želi nastaviti rat te da njegov završetak ovisi o Kijevu.
Putin se pozvao na raniji američki prijedlog sporazuma prema kojem bi Ukrajina prepustila Rusiji kontrolu nad dijelovima istoka zemlje. Tvrdi da je Moskva prihvatila taj prijedlog prije njegova sastanka s Donaldom Trumpom na Aljasci u kolovozu 2025. godine.
"Ako žele zaustaviti sukob, moraju pristati na kompromis koji je američka strana predložila još prije sastanka u Anchorageu. Mi smo na to pristali i sada je potez na Ukrajincima", rekao je Putin.
Ruski predsjednik ustvrdio je da Ukrajina ionako neće uspjeti zadržati preostalih 10 posto teritorija Donbasa na koji se prijedlog odnosi. "Kakvog onda smisla ima držati se tog teritorija?", upitao je.
Rusija okupira velik dio Donbasa, regije koja obuhvaća ukrajinske Donjecku i Luhansku oblast. Međutim, prema međunarodnom pravu, cijeli Donbas i dalje pripada Ukrajini, a međunarodna zajednica osudila je rusku nezakonitu aneksiju tih područja.
Ukrajina je više puta upozorila i na velike ruske gubitke u ljudstvu i teritorijalne gubitke, osporavajući tvrdnje Kremlja o ruskom napredovanju na bojištu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je Moskva spremna tražiti kompromise u pregovorima o europskoj sigurnosti, ali da pritom neće odustati od svojih interesa. Riječ je o zahtjevima koje Rusija već dugo povezuje s pregovorima o završetku rata u Ukrajini.
"Tražit ćemo kompromise. Nema nepremostivih prepreka", rekao je Putin, ali je odmah dodao da Rusija "neće ništa žrtvovati".
"Sve što nam treba jest politička volja", poručio je ruski predsjednik. Dodao je da Europa mora prihvatiti da se okolnosti mijenjaju te da se ne bi trebalo vraćati na stanje s početka 1990-ih.
Putin je naglasio da Rusija neće pristati na pritiske kojima je druge države pokušavaju natjerati da prihvati stajališta koja odbacuje.
Što Rusija traži od Europe?
Putin već godinama zahtijeva promjene europskog sigurnosnog poretka. Među glavnim ruskim zahtjevima jest zaustavljanje širenja NATO-a prema istoku, koje je započelo nakon raspada Sovjetskog Saveza početkom 1990-ih.
Nekoliko bivših sovjetskih republika i država koje su bile pod sovjetskim utjecajem u međuvremenu je odlučilo pristupiti NATO-u. Moskva tvrdi da time Zapad ugrožava rusku sigurnost i zadire u područje koje smatra svojom interesnom sferom.
Vlade tih država, međutim, često ističu upravo ruske postupke kao jedan od glavnih razloga zbog kojih su odlučile potražiti sigurnost unutar NATO-a.
Ruski predsjednik Vladimir Putin komentirao je usporedbe današnjeg trilateralnog sastanka s Donaldom Trumpom i Xi Jinpingom s konferencijom na Jalti 1945. godine, na kojoj su čelnici Sovjetskog Saveza, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva razgovarali o poslijeratnom uređenju Europe.
"Što je bilo pogrešno u Jalti? Što je bilo toliko loše u tome?", upitao je Putin na konferenciji za novinare.
"Na Jalti je potvrđena pobjeda nad nacizmom. Ne bih imao ništa protiv, dapače, smatrao bih ispravnim da se potvrdi i pobjeda nad 'neonacizmom'", rekao je Putin, koristeći izraz kojim Kremlj opravdava rusku invaziju na Ukrajinu.
"Nitko na Jalti nije dijelio svijet"
Putin je ustvrdio i da je konferencija na Jalti stvorila uvjete za osnivanje Ujedinjenih naroda te pridonijela očuvanju svjetskog mira.
"Zahvaljujući tim dogovorima, svijet je 80 godina živio bez velikih globalnih potresa. Bilo je mnogo regionalnih sukoba, da, ali ne i globalnih. Što je tu loše?", rekao je Putin.
Osvrnuo se i na tvrdnje da su se Trump, Xi i on sastali u Kini kako bi dogovorili novu podjelu svijeta.
"Nitko na Jalti nije dijelio svijet. Samo su potvrđene okolnosti koje su nastale nakon Drugog svjetskog rata", ustvrdio je.
"A kada je riječ o današnjim sukobima, morat će se prihvatiti stvarnost na terenu", poručio je Putin, očito aludirajući na rat u Ukrajini.
Ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je Ukrajini odmazdom zbog napada na Krimski most, koji povezuje Rusiju s okupiranim poluotokom Krimom. Most se prije dva dana djelomično urušio nakon ukrajinskih napada.
Putin je poručio da Rusija nakon tih napada "neće pregovarati" te najavio odgovor na ukrajinske udare.
"Odgovorit ćemo na te napade. Želim da svi to znaju. Vjerujem da će naši potezi biti mnogo bolniji od onoga što je Kijev učinio mostu", rekao je Putin.
Ruski predsjednik dodao je da će Krimski most biti obnovljen.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da tijekom sastanka s Donaldom Trumpom i Xi Jinpingom nije ponavljao svoje zahtjeve za završetak rata u Ukrajini, nego ih je podsjetio na to kako je rat počeo.
Putin je ponovno ustvrdio da Rusija "nije započela rat", iako je upravo Rusija 2014. započela agresiju na Ukrajinu, a u veljači 2022. pokrenula invaziju punog opsega. Rekao je da je svoje viđenje uzroka rata iznio i Trumpu i Xiju.
Govoreći o mogućem mirovnom sporazumu, Putin je ustvrdio da su SAD predložile kompromise koji su dogovoreni i tijekom njegova posljednjeg susreta s Trumpom na Aljasci prošle godine.
Međutim, ruski predsjednik tvrdi da ukrajinski "europski sponzori" nisu spremni prihvatiti te kompromise.
"Ali stvari se mijenjaju i možda će na kraju shvatiti da je bolje pristati na takav kompromis nego se suočiti s određenom stvarnošću s kojom će se ionako prije ili kasnije morati suočiti", rekao je Putin.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da Ukrajina i europske države još nisu spremne na kompromise potrebne za završetak rata u Ukrajini.
Putin je nakon trilateralnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom ponovno pohvalio atmosferu tijekom razgovora.
"Rasprava se odvijala u potpuno otvorenoj atmosferi, što nam je omogućilo da se bolje razumijemo. Sve u svemu, bila je vrlo korisna", rekao je Putin.
Govoreći o ratu u Ukrajini, ustvrdio je da Kijev i Europa zasad nisu spremni na kompromise kojima bi se sukob mogao riješiti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da američki predsjednik Donald Trump želi okončati sve sukobe, uključujući rat u Ukrajini, te da je zainteresiran za poboljšanje odnosa SAD-a i Rusije.
"Ne sumnjam da Trump želi riješiti sve sukobe, uključujući sukob u Ukrajini", rekao je Putin novinarima nakon trilateralnog sastanka s Trumpom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.
Putin je dodao da bi Moskva željela brži napredak u određenim pitanjima, ali je priznao da postoje ograničenja. "Željeli bismo da se neke stvari odvijaju brže, ali mi smo realisti", rekao je.
Podsjetio je da Rusija i SAD neko vrijeme nisu surađivali nakon Trumpova izbornog poraza 2020. godine. Današnje razgovore opisao je kao "pozitivan znak".
Ruski predsjednik također je istaknuo "bliskost civilizacijskih vrijednosti" i stavova među sudionicima razgovora.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pohvalio je atmosferu na trilateralnom sastanku s Donaldom Trumpom i Xi Jinpingom, istaknuvši da ga je iznenadila otvorenost razgovora.
"Xi Jinping stvorio je takvu atmosferu da smo počeli slobodno razmjenjivati mišljenja o temama koje nas zanimaju", rekao je Putin i dodao da je to bilo "neočekivano".
Ruski predsjednik opisao je to kao "najugodniji dio" sastanka. Naglasio je da je rasprava bila potpuno slobodna i vrlo iskrena, što je, prema njegovim riječima, omogućilo trojici čelnika da se bolje razumiju.