ŠEST MOĆNIH DRŽAVA POVUKLO CRTU: U IGRI SU STOTINE MILIJARDI EURA

Njemačka i još pet članica Europske unije zaprijetile su da neće podržati novi sedmogodišnji europski proračun ako se predložena potrošnja ne smanji za stotine milijardi eura, piše Financial Times.

Njemački kancelar Friedrich Merz te čelnici Nizozemske, Švedske, Danske, Austrije i Finske zajedničkim su pismom zatražili temeljitu reformu europskog proračuna.

Šest zemalja želi da se veći dio europskog novca u budućnosti usmjeri prema obrani i inovativnim kompanijama, dok bi se smanjila izdvajanja za poljoprivredu i slabije razvijene regije. Upravo ta dva područja tradicionalno odnose približno dvije trećine proračuna Europske unije.

Diplomat iz jedne od šest država potpisnica za Financial Times rekao je da bez rezanja proračuna za stotine milijardi eura ove godine neće biti dogovora.

U središtu prijepora nalazi se proračun EU-a za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Europska komisija predložila je ukupnu vrijednost od oko dva bilijuna eura, no za njegovo usvajanje potrebna je jednoglasna potpora svih 27 članica.

Zahtjev šest država mogao bi tako znatno zakomplicirati pregovore. Europski čelnici još su u lipnju dogovorili da će pokušati postići konačan dogovor tijekom ove godine, prije izbora u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Poljskoj, koji bi mogli dodatno otežati pregovore.

Njemačka i ostalih pet država imaju posebno snažnu pregovaračku poziciju jer zajedno osiguravaju oko 40 posto prihoda europskog proračuna. Njihov zahtjev za smanjenjem ukupne potrošnje povezan je i s nastojanjima nacionalnih vlada da ograniče javnu potrošnju u vlastitim zemljama.

S druge strane nalazi se skupina od 17 država, među kojima su Španjolska i Italija. One traže da se izdvajanja za poljoprivredu i regionalni razvoj ne smanjuju, nego povećaju. Smatraju i da bi ukupni europski proračun trebao biti veći od predloženih dva bilijuna eura.

Dio tih država zagovara i novo zajedničko zaduživanje Europske unije kojim bi se financirala dodatna potrošnja. Takva mogućnost, međutim, nailazi na snažno protivljenje Berlina i njegovih saveznika.

Posebnu poziciju zauzima Francuska. Iako je neto uplatiteljica u europski proračun, istodobno je najveća korisnica poljoprivrednih subvencija u EU-u. Pariz zato zagovara uvođenje novih poreza na razini Unije kako bi se pronašao dodatni novac.

Europska komisija predložila je da se na taj način prikupi oko 60 milijardi eura godišnje. Među mogućim izvorima prihoda spominju se veća izdvajanja povezana s europskim sustavom trgovanja emisijama, pristojbe na uvoz proizvoda s visokim ugljičnim otiskom, namet na nereciklirani elektronički otpad, trošarine na duhan te davanja velikih kompanija.

Ti prijedlozi, međutim, nailaze na otpor članica jer je oporezivanje uglavnom u nadležnosti nacionalnih država, a vlade dio tih ovlasti ne žele prepustiti Bruxellesu. Europski diplomati upozoravaju i da predloženi novi prihodi sami po sebi ne bi bili dovoljni za financiranje svih planiranih potreba Unije.

Irska, koja trenutačno predsjeda Vijećem EU-a, trebala bi do sredine listopada pripremiti kompromisni prijedlog. Pred njom je zahtjevan zadatak usklađivanja zahtjeva najvećih neto uplatiteljica s državama koje inzistiraju na očuvanju poljoprivrednih subvencija i sredstava za regionalni razvoj.

Iz ureda predsjednika Europskog vijeća Antónija Coste podsjetili su da su se europski čelnici obvezali postići dogovor do kraja godine. Cilj će u idućim mjesecima biti približiti trenutačno vrlo udaljena stajališta i postići uravnotežen konačni sporazum, piše Financial Times.