KRENULA KOLONA SJEĆANJA U VUKOVARU: "UVIJEK JE OSJEĆAJ ISTI, PONOS ZBOG POBJEDE, ALI I TUGE ZBOG OGROMNE CIJENE KOJU SMO MORALI PLATITI"
Hrvatska se u srijedu spominje žrtve Vukovara i Škabrnje i tragedije koju su ta dva mjesta proživjela prije 35 godina.
Nakon prigodnog programa u dvorištu bolnice, sudionici obilježavanja u Koloni sjećanja uputili su se gradskim ulicama do Memorijalnoga groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće u spomen na poginule hrvatske branitelje i civile u srpskoj agresiji na Vukovar.
U spomen na 35. obljetnicu stradanja Vukovara u Domovinskom ratu počeo je središnji komemorativni skup pod nazivom "Hrabrost, žrtva, sloboda" u dvorištu vukovarske Nacionalne memorijalne bolnice "Dr. Juraj Njavro".
Potom će sudionici obilježavanja, predvođeni hrvatskim braniteljima Vukovara i djelatnicima ratne bolnice Vukovar, u Koloni sjećanja proći od bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojem će državna i druga izaslanstva položiti vijence i upaliti svijeće.
U Vukovar je stigao i predsjednik Republike Zoran Milanović kako bi sudjelovao u Koloni sjećanja, ali još se ne zna hoće li davati izjave do kraja obilježavanja Dana sjećanja u Vukovaru. Zasad ih nije davao.
Hrvatski branitelji ostvarili su ono za što su se borili, a to je slobodna hrvatska država, istaknuo je predsjednik DP-a i bivši vukovarski gradonačelnik Ivan Penava. "Svima im je srce na mjestu jer su ostvarili slobodnu državu i dočekali priznanje hrvatskog društva, koje ih neizmjerno poštuje i cijeni njihovu žrtvu”, rekao je Penava i zahvalio svima koji su došli u Vukovar odati počast žrtvama te onima koji će u znak sjećanja zapaliti lampione.
"To je vukovarska Hrvatska, to je duh hrvatskog naroda. To je ono što se iskovalo u najtežim vremenima i što svi cijenimo i poštujemo”, poručio je te se osvrnuo i na mogućnost poboljšanja odnosa i suradnje sa Srbijom: "Nadam se u svakoj prigodi, a ovo je jedna od njih. Daj Bože da ostvarimo pomake. Time bi se situacija u značajnoj mjeri relaksirala."
Vukovarci se prisjećaju najtužnijeg dana u novijoj povijesti, kada je 18. studenoga 1991. nakon tromjesečnog otpora slomljena obrana već gotovo potpuno razrušenog grada, u kojem je agresor nakon zauzimanja nad braniteljima i civilima počinio mnogobrojne zločine.
Počast ubijenima i poginulima odat će se komemorativnim programom u dvorištu vukovarske Nacionalne memorijalne bolnice "Dr. Juraj Njavro“, Kolonom sjećanja od bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, među kojima bi trebali biti i predsjednik Republike Zoran Milanović te predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković te polaganjem vijenaca državnih i drugih izaslanstava i misom na groblju.
Brojni lampioni nalaze se upaljeni u mnogim prozorima vukovarskih kuća i stanova. Po gradu se mogu vidjeti brojni štandovi s hranom, pićem i suvenirima, koji danas rade sukladno odluci gradskih vlasti da 18. studeni proglasi komemorativnim danom.
Zbog očekivanog dolaska velikog broja posjetitelja u Vukovaru je na snazi posebna regulacija prometa i dodatne sigurnosne mjere. Grad je objavio posebne upute za dolazak autobusima, radi izbjegavanja prometnih gužvi i što bolje organizacije dolaska i odlaska. Središte grada zatvoreno je za sav promet tako da se koriste alternativni pravci.
Posebne mjere odnose se i na zračni prostor iznad Vukovara. Hrvatska kontrola zračne plovidbe odredila je privremenu zabranu letenja danas od sedam do 16 sati iznad područja trase Kolone sjećanja, na pravcu od bolnice „Dr. Juraj Njavro“, preko Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata do Ovčare.
U Vukovar je s prijateljima dan ranije stigao i 23-godišnji Matej iz okolice Zagreba te je dan iskoristio za posjet mjestima stradanja Vukovaraca u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi. "Danas od toga ništa ne bismo bili u prilici vidjeti jer nam je najvažnije sudjelovati u Koloni sjećanja i proći putem od bolnice do groblja te hodnjom odati počast stradalim braniteljima i civilima. To je najmanje što možemo učiniti“, kaže dok zaogrnut hrvatskom zastavom iz centra grada s prijateljima hoda prema bolnici.
Mnogi su u Vukovar već pristigli proteklih dana. Neki su, poput Ines iz Livna, putovali cijelu noć kako bi jutros zauzeli mjesto ispred vukovarske bolnice. "Dolazim u Vukovar na današnji dan unazad nekoliko godina i uvijek je osjećaj isti, velikog ponosa što smo u Domovinskom ratu izvojevali vlastitu državu, ali i tuge zbog ogromne cijene koju smo morali platiti“, kaže ta 35-godišnja Livljanka.
Hrvatska se spominje žrtve Vukovara i Škabrnje i tragedije koju su ta dva mjesta proživjela prije 35 godina. Vukovar je tri mjeseca odolijevao napadima višestruko jačeg neprijatelja. Grad je razoren do temelja, a tisuće ljudi izgubile su živote, dok su stanovnici i branitelji završili u logorima ili progonstvu.
Istoga dana, u Škabrnji je počinjen težak zločin nad civilima i braniteljima. Ubijeno je 58 osoba, među njima žene, djeca i stariji. Škabrnja je uz Vukovar postala simbol hrvatskog stradanja i otpora u Domovinskom ratu.
Prema očekivanjima vukovarske gradske vlasti, komemorativnim događajima biti će nazočno najmanje 100.000 domoljuba iz Hrvatske i BiH. Misu zadušnicu na groblju predvodit će vrhbosanski nadbiskup i metropolit mons. Tomo Vukšić.
U spomen na 35. obljetnicu stradanja Vukovara u Domovinskom ratu središnji komemorativni skup pod nazivom "Hrabrost, žrtva, sloboda“ održat će se u srijedu u dvorištu vukovarske Nacionalne memorijalne bolnice "Dr. Juraj Njavro".
Potom će sudionici obilježavanja, predvođeni hrvatskim braniteljima Vukovara i djelatnicima ratne bolnice Vukovar, u koloni sjećanja proći od bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojem će državna i druga izaslanstva položiti vijence i upaliti svijeće.
Tijekom i nakon procesa mirne reintegracije otkriveno je više od 50 masovnih grobnica u gradu i okolici iz kojih su ekshumirani brojni posmrtni ostaci.
Hrvatska još traga za 1725 nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu, a među njima je 320 osoba čiji se nestanak i stradavanje vežu uz grad Vukovar.
Tijekom tromjesečne opsade, po podacima Franjevačkog samostana u Vukovaru, ubijeno je i poginulo najmanje 2717 hrvatskih branitelja i civila, više od 22.000 Vukovaraca je otjerano u progonstvo dok je nekoliko tisuća branitelja i civila prošlo kroz srpske logore.
Po podacima Hrvatskog sanitetskog stožera, poginulo je 450 branitelja i 1350 civila, od toga 86 djece. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece, ranjeno je više od 2500 ljudi, mnogi su zatočeni i odvedeni u neki od logora.
Da je kraj blizu, osjetilo se nakon pada vukovarskog prigradskog naselja Lužac 2. studenog, kada su razdvojeni branitelji Vukovara i gradske četvrti Borovo naselje, da bi 10. studenog, padom obližnjih Bogdanovaca, svima bilo jasno kako je pitanje dana kada se grad na Dunavu više neće moći braniti.
Dio branitelja pokušao se izvući iz grada kroz minska polja, a oni koji nisu uspjeli odvedeni su u srpske koncentracijske logore, te su mnogi ubijeni. Među njima i 260 ranjenika iz vukovarske bolnice.
Krajem kolovoza započeo je opći napad na grad. Puna tri mjeseca hrvatski branitelji su odolijevali danonoćnim napadima za osvajanje Vukovara. U gradu se nalazilo više od 15.000 civila.
U opkoljeni grad 19. listopada 1991. uspio je ući humanitarni konvoj Liječnika bez granica i spasiti stotinjak ranjenih branitelja iz vukovarske bolnice.
Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i okolici započeli ranije, kao datum početka bitke za Vukovar obično se navodi 25. kolovoza 1991., kada su JNA i srpske paravojne postrojbe krenuli u tenkovsko-pješački napad na grad.
Agresor je s 30.000 vojnika i paravojnih skupina, te s oko 1600 oklopnih borbenih vozila, 60 zrakoplova, 350 topova i mnoštvom ostale vojne tehnike krenuo na Vukovar.
Grad je pod opsadom bio 87 dana, a razrušeni grad i njegovi građani našli su se pod okupacijom koja je trajala do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kada su okupirani dijelovi vraćeni u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Vukovar je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a, ustrojenih u legendarnu 204. vukovarsku brigadu.
Vukovar i Vukovarci u srijedu će obilježiti uspomenu na najveću tragediju koja ih je zadesila u dugoj povijesti grada, kada su se 18. studenog 1991., nakon tromjesečne opsade srpskih paravojnih postrojbi i jugoslavenske vojske, hrvatski branitelji i civili morali povući iz grada.
U četvrtak 19. studenoga Vukovarci će se prisjetiti stradanja gradske četvrti Borova naselja, a u petak 20. studenoga odati počast žrtvama ubijenim u Veleprometu i na Ovčari.