SUTKINJA MARIA STOPFER MIŠETIĆ DOSUDILA KUĆU U PAKOŠTANIMA POZNATOM PREVARANTU SA KOJOM ISTI NEMA VEZE!
Kako je moguće izgubiti nekretninu, a da za suđenje nikada niste ni znali? Obitelj iz Pakoštana tvrdi: „Nekretnina nam je oduzeta presudom u postupku za koji nismo ni znali“
Može li netko privatnom ispravom sam sebe proglasiti vlasnikom nekretnine koja je u vrijednosti 2 milijuna eura, pokrenuti sudski postupak protiv samo dijela osoba upisanih u zemljišnim knjigama, izostaviti osobu koja desetljećima koristi i posjeduje nekretninu te na kraju dobiti pravomoćnu presudu?
To je pitanje koje već godinama postavlja jedna obitelj iz Pakoštana nakon što je ostala bez vlasništva nad nekretninom za koju tvrdi da je u njihovom nesmetanom posjedu više od 150 godina.
Prema njihovim navodima, postupak utvrđenja prava vlasništva vođen je bez znanja osobe koja je, kako tvrde, stvarni vlasnik i dugogodišnji posjednik nekretnine.
Privatna isprava umjesto sudskog rješenja?
Središte spora predstavlja dokument na temelju kojeg su tužitelji, prema tvrdnjama obitelji, izveli svoje pravo na pokretanje postupka. Kako navode, riječ je o privatnoj ispravi koju su sami sastavili, a u kojoj navode da se radi o naknadno pronađenoj imovini. Obitelj tvrdi kako za takvu tvrdnju ne postoji odgovarajuće sudsko rješenje kojim bi nekretnina bila utvrđena kao naknadno pronađena imovina, već da su tužitelji takav status sami sebi pripisali vlastitim dokumentom. Ako su ti navodi točni, postavlja se pitanje na temelju čega je sud prihvatio njihovu aktivnu legitimaciju za vođenje postupka.
Najvažniji suvlasnik izostavljen iz tužbe
Dodatnu kontroverzu predstavlja činjenica da među tuženicima nije bila osoba koju obitelj smatra stvarnim vlasnikom nekretnine.
Iako je, prema zemljišnoknjižnim podacima, bio evidentiran kao suvlasnik, njegovog imena nema među osobama protiv kojih je podnesena tužba. Istodobno, upravo je on osoba na čije ime i danas glase građevinska dozvola, uporabna dozvola, sanitarna dokumentacija i konzervatorska odobrenja vezana uz predmetnu nekretninu.
Obitelj smatra da do presude nikada ne bi došlo da je bio uključen u postupak.
U predmetnom postupku, koji je pravomoćno okončan, podnesen je prijedlog za ponavljanje postupka od strane pravog vlasnika, odnosno osobe koja je stvarni vlasnik predmetne nekretnine. Sud je navedeni prijedlog odbio uz obrazloženje da podnositelj nije bio stranka u ranijem postupku te da stoga nema pravo zahtijevati ponavljanje postupka.
Međutim, podnositelj nije sudjelovao u predmetnom postupku upravo zato što je bio namjerno izostavljen, odnosno nije mu omogućeno sudjelovanje.
Podnesena je žalba na rješenje i sad čekamo što će biti dalje.
Presuda zbog ogluhe
Sud je protiv dijela tuženika donio presudu zbog ogluhe nakon što se nisu uključili u postupak. No članovi obitelji tvrde da su se upravo zato oglušili jer su smatrali da je stvarni vlasnik netko drugi te da oni nemaju nikakva prava na nekretnini.
Pitanje koje se nameće jest: može li se presudom zbog ogluhe riješiti spor o vlasništvu ako nisu obuhvaćene sve osobe čija bi prava mogla biti pogođena takvom odlukom?
Misteriozni podnesci i različiti potpisi
Posebnu sumnju izaziva slučaj jedne od tuženica za koju je u sudskom spisu navedeno da je priznala tužbeni zahtjev. Prema tvrdnjama obitelji, ista osoba im je kasnije rekla da nikada nije dala takvo priznanje niti je podnosila bilo kakve podneske sudu. Unatoč tome, u spisu se navodno nalaze dva podneska koja joj se pripisuju, a na kojima se nalaze različiti potpisi.
Ako su te tvrdnje točne, nameće se pitanje autentičnosti dokumentacije koja je korištena tijekom postupka.
Sudski spor traje, stari vlasnici raspolažu nekretninom
Nakon što su saznali za presudu, članovi obitelji pokrenuli su postupak za ponavljanje suđenja.
No dok postupak traje, stari vlasnici su u posjedu i oni raspolažu nekretninom.
Odbijene prijave DORH-u i USKOK-u
Slučaj je prijavljen nadležnom državnom odvjetništvu koje nije pronašlo elemente za pokretanje postupanja.
Prijava je upućena i USKOK-u te pravosudnoj inspekciji, no prema informacijama kojima raspolaže obitelj, ni tamo nisu utvrđeni razlozi za daljnje postupanje.
Upravo zbog toga osjećaj nepravde među članovima obitelji dodatno raste.
I dalje se čeka očitovanje inspekcije i predsjednice suda Marije Knez.
Pitanje koje traži odgovor
Ako su navodi obitelji točni, ostaje otvoreno pitanje kako je moguće da sud prihvati tužbu osoba koje, prema njihovim tvrdnjama, nisu dokazale svoje pravo na nekretninu, da pritom ne budu obuhvaćeni svi upisani suvlasnici, da se među tuženicima pojavljuju sporne identifikacije osoba te da na kraju bude donesena presuda koja mijenja vlasništvo nad nekretninom.
Je li riječ o nizu nevjerojatnih propusta, proceduralnoj pogrešci ili nečem mnogo ozbiljnijem?
Odgovor na to pitanje dat će nadležni sudovi.
No jedno je sigurno – slučaj koji potresa jednu pakoštansku obitelj otvara ozbiljna pitanja o funkcioniranju pravnog sustava i zaštiti prava vlasništva, jednog od temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske.
USKORO OPŠIRNIJE...
