ŠTO EL NINO DONOSI EUROPI OSIM NESNOSNIH VRUĆINA?
Klimatski znanstvenici upozorili su da je El Niño službeno započeo, dok se svijet priprema za godinu obilježenu pojačanim ekstremnim vremenskim prilikama.
Ovaj prirodni fenomen, koji se javlja nepravilno svakih dvije do sedam godina, nastaje kada temperature površine mora u istočnom dijelu Tihog oceana postanu neuobičajeno visoke.
Takve promjene mogu povećati globalne temperature i otvoriti put češćim ekstremnim vremenskim događajima. Posljednji El Niño trajao je od svibnja 2023. do ožujka 2024. godine te je pridonio rekordnim vrućinama koje su potaknule smrtonosne toplinske valove, požare i poplave diljem svijeta.
Tropske noći stižu na Mediteran
Za 2026. godinu već se predviđa da će biti među najtoplijima u povijesti mjerenja. Najnovija sezonska prognoza Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) upozorava da su temperature više od prosjeka vrlo vjerojatne tijekom ljeta i početka jeseni.
Europa je već prošla kroz smrtonosni toplinski val u svibnju, a meteorolozi upozoravaju da bi temperature od 40 stupnjeva Celzijevih i takozvane "tropske noći“ uskoro mogle zahvatiti velik dio Mediterana.
No El Niño ne utječe samo na temperaturu.
Stručnjaci iz nizozemskog Instituta za obrazovanje o vodama IHE Delft upozoravaju da ovaj klimatski fenomen može izazvati ozbiljne posljedice poput suša, nestašice hrane pa čak i problema s opskrbom električnom energijom, piše Euronews.
Nestašice struje
Manjak oborina i nizak vodostaj rijeka mogu dovesti do ozbiljnih poremećaja u proizvodnji električne energije, osobito u državama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na hidroelektrane.
To može povećati troškove energije i emisije ugljikova dioksida jer se proizvođači tada okreću fosilnim gorivima poput ugljena i nafte.
Klimatske promjene već su stvorile slične probleme i prije nego što je ovogodišnji El Niño službeno započeo.
Norveška, koju često nazivaju "najvećom baterijom Europe“ zbog velikog sustava hidroelektrana i brana, zabilježila je najniže zalihe snijega u posljednjih 20 godina nakon iznimno tople i suhe zime.
"Solarni paradoks"
Stručnjaci procjenjuju da je nastao manjak od oko 25 teravatsati energije, što je dovoljno za opskrbu približno 2,5 milijuna kućanstava tijekom cijele godine i predstavlja gotovo petinu ukupne norveške hidroenergetske proizvodnje iz prošle godine.
Ekstremne vrućine mogu negativno utjecati i na proizvodnju solarne energije zbog pojave poznate kao "solarni paradoks“.
"Česta je zabluda da više sunca automatski znači i više proizvedene energije“, kaže Ioanna Vergini, osnivačica platforme wfy24.com koja analizira vremenske podatke i klimatske trendove.
Fotonaponske ćelije su poluvodiči, a kao i većina elektroničkih uređaja postaju manje učinkovite kako temperatura raste.
Za svaki stupanj iznad 25 °C učinkovitost solarnih panela pada za oko 0,4 do 0,5 posto.
Kako bi El Niño mogao utjecati na sigurnost opskrbe hranom?
IHE Delft djeluje u brojnim regijama koje su izravno pogođene El Niñom te upozorava da bi nestašice hrane u iduće dvije godine mogle postati ozbiljniji problem.
Primjerice, u Nikaragvi bi ključne poljoprivredne kulture poput kukuruza i graha mogle podbaciti u već ranjivim područjima, što bi dovelo do nesigurnosti u opskrbi hranom i gubitka prihoda.
Nedostatak kiše i niski vodostaji rijeka znače da će navodnjavani usjevi u Kolumbiji, sjeveroistočnom Brazilu i Indiji biti suočeni s ozbiljnim ograničenjima ili će se morati više oslanjati na podzemne vode, što može dovesti do njihovog prekomjernog iskorištavanja.
To zabrinjava i Europsku uniju koja godišnje iz drugih zemalja uvozi hrane u vrijednosti od oko 188,6 milijardi eura.
Poljoprivredni proizvodi poput pšenice, kukuruza i kakaa posebno su osjetljivi na ekstremne klimatske uvjete.
El Niño bi mogao izazvati ozbiljne suše u Europi
Dan borbe protiv dezertifikacije i suše, obilježen 17. lipnja, još jednom je podsjetio na potrebu smanjenja degradacije tla i jačanja otpornosti na sušu.
Stručnjaci upozoravaju da bi El Niño tijekom 2026. i 2027. mogao izazvati ozbiljne suše na globalnoj razini, a Europa neće biti pošteđena.
"Prognoze toplijeg i sušnijeg vremena za Nizozemsku i ostatak Europe povećavaju rizik od toplinskih valova i šumskih požara. Suše poput onih iz 2018. i 2022. pokazale su koliko takvi događaji mogu utjecati na ekosustave i zdravlje ljudi“, navodi IHE Delft.
Manjak vode za poljoprivredu i hlađenje elektrana
Nizak vodostaj europskih rijeka smanjit će dostupnost pitke vode, što bi moglo dovesti do ograničenja u poljoprivredi te otežati korištenje vode za hlađenje elektrana.
"Nadolazeći El Niño podsjetnik je da suša nije samo okolišni problem“, kaže profesor Micha Werner iz Odjela za vodne resurse i ekosustave pri IHE Delftu.
"Ona utječe na prehrambene sustave, proizvodnju energije, gospodarstvo, ekosustave i dobrobit ljudi. Jačanje otpornosti zahtijeva djelovanje prije nego što kriza nastupi.“
Zasjenjuje li El Niño zabrinutost zbog klimatskih promjena?
Pojava El Niña privukla je veliku pozornost svjetskih medija, a mnogi su počeli govoriti o takozvanom "super El Niñu“.
Međutim, znanstvenici upozoravaju da takva kategorija službeno ne postoji i da je američka meteorološka služba NOAA ne koristi.
Klimatolozi također smatraju da se previše pažnje posvećuje El Niñu, dok se istodobno zanemaruje mnogo ozbiljniji problem – klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem.
Istraživači sa Sveučilišta Columbia istaknuli su u nedavnom radu da je, iako su snaga i učestalost El Niña važni, još važnija tema "kontinuirano i izvanredno ubrzanje zagrijavanja površine oceana“.
El Nino nije glavni problem
Neki meteorolozi procjenjuju da tipičan El Niño privremeno povećava prosječnu globalnu temperaturu za oko 0,1 do 0,2 °C.
To je znatno manje od porasta temperature uzrokovanog klimatskim promjenama koje su rezultat ljudskih aktivnosti, a koje su globalnu temperaturu površine Zemlje već povećale za približno 1,3 do 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
"El Niño je prirodan fenomen“, kaže klimatologinja Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu.
"On dolazi i prolazi. Klimatske promjene, s druge strane, postaju sve gore dok god ne prestanemo spaljivati fosilna goriva. Zato su klimatske promjene pravi razlog za zabrinutost.“
