PREOKRET NAKON BRUTALNIH NAPADA NA LIBANON, TRUMP DAO ULTIMATUM: "OBEČANJA VIŠE NISU DOVOLJNA"

• cijene nafte opet rastu

• Trump: Američka vojska ostat će na svojim mjestima

• šef NATO-a nakon sastanka s Trumpom: "Neki saveznici su podbacili"

• Hezbolah uzvraća nakon "kršenja primirja"

• Iran: Prekršene su tri točke našeg plana

Demokrati u Zastupničkom domu spriječeni su u četvrtak u pokušaju da usvoje rezoluciju kojom bi se ograničile ratne ovlasti Donalda Trumpa nad Iranom.

Na kratkoj, proceduralnoj pro forma sjednici tijekom dvotjedne stanke Zastupničkog doma, republikanski zastupnik iz New Jerseyja Chris Smith zaustavio je demokratskog zastupnika i njegove kolege koji su pokušali "progurati" mjeru o ratnim ovlastima.

"Nakon Trumpovih prijetnji ratnim zločinima protiv Iranaca, demokrati su ponovno pokušali ograničiti ovaj sukob kroz Rezoluciju o ratnim ovlastima. Republikanici su to jednostavno blokirali. Bez akcije Kongresa, Trump će nastaviti ratovati bez ikakve odgovornosti ili krajnjeg cilja", izjavila je demokratska kongresnica Deborah Ross na X-u.

Odluka izraelskog premijera Benjamina Netanyahua o traženju izravnih pregovora s Libanonom došla je na zahtjev predsjednika Trumpa, rekao je za CNN američki dužnosnik i izvor upoznat s tim pitanjem.

Netanyahu i Trump razgovarali su u srijedu, tijekom čega je Trump zatražio od Netanyahua da smanji izraelske napade u Libanonu i započne pregovore o razoružavanju Hezbolaha, rekli su izvori.

Nije jasno je li Netanyahu pristao smanjiti napade u Libanonu. Izraelski dužnosnik rekao je za CNN da "trenutno nema prekida vatre", rekavši da će se "razgovori voditi pod vatrom". Izraelski veleposlanik u SAD-u Yechiel Leiter predstavljat će Izrael u predstojećim pregovorima s Libanonom, rekao je izraelski dužnosnik.

Odluka izraelskog premijera Benjamina Netanyahua o traženju izravnih pregovora s Libanonom došla je na zahtjev predsjednika Trumpa, rekao je za CNN američki dužnosnik i izvor upoznat s tim pitanjem.

Netanyahu i Trump razgovarali su u srijedu, tijekom čega je Trump zatražio od Netanyahua da smanji izraelske napade u Libanonu i započne pregovore o razoružavanju Hezbolaha, rekli su izvori.

Nije jasno je li Netanyahu pristao smanjiti napade u Libanonu. Izraelski dužnosnik rekao je za CNN da "trenutno nema prekida vatre", rekavši da će se "razgovori voditi pod vatrom". Izraelski veleposlanik u SAD-u Yechiel Leiter predstavljat će Izrael u predstojećim pregovorima s Libanonom, rekao je izraelski dužnosnik.

Šef NATO-a podržao Trumpa i obećao da Savez neće biti "nezdravo ovisan" o SAD-u

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu objavio je da je naredio izraelskim dužnosnicima da što prije započnu pregovore s Libanonom.

"S obzirom na ponovljene zahtjeve Libanona za otvaranje izravnih pregovora s Izraelom, jučer sam naložio vladi da što prije započne izravne pregovore. Pregovori će se usredotočiti na razoružavanje Hezbolaha i uspostavljanje mirnih odnosa između Izraela i Libanona", poručio je 

Iran je ranije izjavio da "prsti ostaju na okidaču" ako Izrael nastavi napadati Libanon, nazivajući to kršenjem primirja između SAD-a i Irana.

"To što je Izrael jučer uradio je potpuno pogrešno. Vidimo masovno raseljavanje civila u Libanonu, uz značajne humanitarne posljedice. (...) Takva eskalacija je pogrešna, štetna i vodi u krivom smjeru. Želimo da se primirje proširi i na Libanon", poručila je britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper.

Američki predsjednik ponovno je kritizirao NATO, dok se glavni grad Pakistana priprema za posredništvo u mirovnim pregovorima. 

Libanonski premijer Nawaf Salam naredio je sigurnosnim snagama da očiste glavni grad od nedržavnog oružja, u potezu vjerojatno usmjerenom protiv militantne skupine Hezbolah koju podržava Iran, piše CNN.

Izrael je razoružavanje Hezbolaha učinio "najvišim prioritetom" u svom ratu protiv te skupine, koji je eskalirao nakon zajedničkih američko-izraelskih napada na Iran. 

Salamovi komentari signaliziraju pojačavanje vladinih napora da raspusti militantno krilo skupine i mogli bi biti pokušaj čišćenja glavnog grada od izraelske linije vatre nakon razornih napada u srijedu.

Libanonska vlada je prethodno zabranila oružane aktivnosti Hezbolaha. Predsjednik ih je optužio za uvlačenje zemlje u rat Irana sa SAD-om i Izraelom, nakon što su pokrenuli svoj prvi napad na Izrael u više od godinu dana.

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da će rat u Iranu ostaviti dugotrajne "ožiljke" na svjetskoj ekonomiji, pri čemu bi posljedice vjerojatno potrajale čak i ako se postigne primirje.

Kristalina Georgieva, glavna direktorica organizacije, rekla je da bi čak i "najoptimističniji scenarij" podrazumijevao smanjenje globalnog gospodarskog rasta, dodajući da neće biti "urednog i čistog povratka na prijašnje stanje".

Rusija je priopćila da primirje u ratu na Bliskom istoku mora obuhvaćati i Libanon, nakon što je Izrael najavio da će nastaviti napade na skupinu Hezbolah, koju podupire Iran.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pohvalio je primirje u telefonskom razgovoru s iranskim kolegom Abbasom Araghchijem, a ministarstvo je u priopćenju istaknulo da "Moskva čvrsto vjeruje da ti sporazumi imaju regionalnu dimenziju i, posebno, primjenjuju se i na Libanon".

U zasebnoj izjavi, glasnogovornica ministarstva Marija Zaharova osudila je izraelske napade na Libanon, rekavši da "takve agresivne akcije prijete narušavanju procesa pregovora koji se tek razvija". 

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da se nada "pregovaračkom rješenju" rata s Iranom, naglasivši da Njemačka ima temeljni interes za njegovo okončanje.

Rekao je da je "prijetnja velike eskalacije… barem zasad izbjegnuta", ali je upozorio da je postojeće primirje krhko i da su tržišta i dalje "vrlo napeta". Naglasio je da je u sinoćnjem razgovoru s Trumpom "potaknuo" američkog predsjednika da ozbiljno pristupi pregovorima s Iranom, te ponudio pomoć Njemačke u osiguravanju slobode plovidbe kroz Hormuški tjesnac.

Upozorio je i na ozbiljnost izraelskih napada na Libanon, istaknuvši da bi oni mogli "poremetiti cijeli mirovni proces, što se ne smije dopustiti". 

Više bolnica u Libanonu bi u roku od nekoliko dana ostati bez kompleta za zbrinjavanje teških ozljeda koji spašavaju živote, nakon intenzivnog izraelskog bombardiranja tijekom proteklog dana, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

"Neke zalihe za zbrinjavanje trauma već su pri kraju i mogli bismo ih potpuno iscrpiti u nekoliko dana", rekao je za Reuters dr. Abdinasir Abubaka. Kompleti uključuju zavoje, antibiotike i anestetike za liječenje pacijenata koji su zadobili ozljede u napadima.

Cijene nafte na američkom tržištu ponovno su narasle prema 100 dolara po barelu. Američka referentna nafta West Texas Intermediate porasla je za 5,5 posto, na 99,61 dolar po barelu u posljednjem trgovanju.

Tijekom jutra u četvrtak cijena je dosegnula i 100,29 dolara po barelu, čime se prvi put od objave dvotjednog primirja vratila iznad 100 dolara. Rast je uslijedio samo dan nakon snažnog pada u srijedu, kada su cijene potonule za 16 posto, odnosno 18,54 dolara. Riječ je o najvećem jednodnevnom padu u dolarima od početka trgovanja terminskim ugovorima u ožujku 1983., kao i najvećem postotnom padu od pandemije 2020. godine, piše CNN.

Europska komisija oštro je osudila najnovije napade Izraela na Libanon navodeći da oni predstavljaju prijetnju civilima i regionalnoj stabilnosti. Izrazili su solidarnost s narodom i svim žrtvama.

"Takve radnje predstavljaju vrlo ozbiljnu eskalaciju i neprihvatljivu prijetnju životima civila i regionalnoj stabilnosti. Zato ponovno ističemo potrebu za punim poštivanjem međunarodnog prava i humanitarnog prava, koji zahtijevaju zaštitu civila", rekao je glasnogovornik Komisije.

Komentari su uslijedili nakon što je više od 200 ljudi ubijeno, a preko 1000 ozlijeđeno u masovnom valu izraelskih zračnih napada u Bejrutu i drugim dijelovima zemlje.

Prema informacijama njemačkog tjednika Der Spiegel, glavni tajnik NATO Mark Rutte obavijestio je europske vlade da američki predsjednik Donald Trump u idućim danima očekuje konkretne obveze, poput slanja ratnih brodova ili drugih vojnih kapaciteta iz Europe. Politička obećanja, kakva su se mogla čuti od početka rata, više nisu dovoljna, tvrde. 

Brojni europski diplomati Trumpov su zahtjev opisali kao ultimatum. Berlin je proteklih dana signalizirao načelnu spremnost za zajedničku misiju, no njemačka vlada za to postavila uvjete - čvrst mandat Ujedinjenih naroda te trajno primirje ili barem dogovoreni prekid vatre.

Osim pritiska za Hormuški tjesnac, Trump dodatno pojačava napetosti i u Savezu. Prema navodima američkih medija, sastavlja se popis europskih članica NATO-a koje su podržale rat protiv Irana i onih koje su mu se usprotivile. Trump navodno planira povući američke vojnike iz zemalja koje se nisu htjele jasno svrstati uz Washington. Među njima je navodno Španjolska, koja je SAD-u uskratila prava preleta za borbene avione i zračne tankere.

Izraelska vojska izdala je upozorenje na evakuaciju za južna predgrađa Bejruta, tvrdeći da se radi o uporištu Hezbolaha.

"IDF nastavlja djelovati i napadati vojnu infrastrukturu terorističke organizacije Hezbolah diljem Dahije. IDF vas ne namjerava ozlijediti i zato, radi vaše sigurnosti, morate se odmah evakuirati", objavio je glasnogovornik vojske, pukovnik Avichay Adraee.

Europska unija odbacuje bilo kakvu zamisao o "plaćanju naknade" za korištenje Hormuškog tjesnaca u kojemu se mora održati sloboda plovidbe, rekao je u četvrtak glasnogovornik Anouar El Anouni.

"Međunarodno pravo štiti slobodu plovidbe, a to znači ono što sam pojam govori - bez plaćanja, bez naknade bilo koje vrste. Hormuški tjesnac, kao i svaki drugi plovni put javno je dobro koje služi cijelom čovječanstvu", rekao je El Anouni.

Uvođenje sustava plaćanja naknade za prolazak Hormuškim tjesnacem bilo bi "neprihvatljivo", istaknuo je u četvrtak i francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot, dok je američki predsjednik Donald Trump u srijedu predložio stvaranje zajedničke udruge koja bi upravljala plovidbom kroz tjesnac uz naknadu.

Iranski mediji, pozivajući se na šefa Organizacije za sudsku medicinu Abbasa Masjedija Aranija, izvještavaju da je u Iranu od početka sukoba 28. veljače ubijeno više od 3000 ljudi.

Američka novinska agencija Human Rights Activists (HRANA) izvještava da je do 7. travnja poginulo 1701 civila, uključujući najmanje 254 djece.

HRANA također izvještava da je od početka sukoba bilo 1221 vojnih žrtava i dodatnih 714 neklasificiranih smrti.

Iranski predsjednik Masoud Pezeškian nazvao je izraelske napade na Libanon "flagrantnim kršenjem" sporazuma o prekidu vatre i kaže da je to opasan pokazatelj nedostatka predanosti potencijalnim sporazumima.

U objavi na X-u, Pezeškian kaže da bi nastavak napada učinio pregovore besmislenima i upozorava da će iranski prst "ostati na okidaču".

Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad-Bagher Ghalibaf rekao je da primirje između Irana i SAD-a uključuje i Libanon. Upozorio je da kršenja primirja "nose jasne posljedice i snažne odgovore".

"Libanon i cijela Osovina otpora, kao saveznici Irana, čine neodvojiv dio primirja", uzvratio je Ghalibaf.

Osovina otpora izraz je koji iranski dužnosnici koriste za paravojne skupine diljem Bliskog istoka koje su povezane s iranskim vodstvom.

Benjamin Netanyahu obećao je izvesti više udara na Hezbolah, koji podržava Iran, a koji ima bazu u Libanonu. U srijedu su u izraelskim napadima diljem Libanona ubijene najmanje 254 osobe, uključujući 91 u glavnom gradu Bejrutu. U objavi na društvenim mrežama Netanyahu je rekao da će se napadi nastaviti – silom, preciznošću i odlučnošću. "Naša poruka je jasna: Tko god djeluje protiv izraelskih civila – bit će napadnut. Nastavit ćemo napadati Hezbolah gdje god bude potrebno, sve dok ne vratimo punu sigurnost stanovnicima sjevera", rekao je.

Četiri libanonska vojnika ubijena su u srijedu u izraelskim napadima, priopćila je libanonska vojska. Prema libanonskim vlastima, u izraelskim napadima na Libanon u srijedu ubijeno je više od 200 ljudi, a dodatnih 1100 je ranjeno.

Američka mornarička bespilotna letjelica viđena je danas kako prati let iznad Hormuškog tjesnaca. Northrop Grumman MQ-4C Triton stigao je iz zračne baze Sigonella na Siciliji. Američka mornarica prisutna je u talijanskoj zračnoj bazi. Podaci na stranici Flightradar24 pokazuju da je proveo više od dva sata iznad Perzijskog zaljeva i Hormuškog tjesnaca.