NOVA TAKTIKA KREMLJA. PUTINOVE NAPADE NA UKRAJINU PRETVARA U PROPAGANDU, A VLASTITE GUBITKE SKRIVA
Kremlj je ruskim medijima dao upute da napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu nazivaju „Putinovim udarima” i prikazuju ih kao vojne uspjehe ruskog predsjednika, dok se istodobno nastoji umanjiti važnost ukrajinskih napada na ruski teritorij.
Prema izvješću ruskog neovisnog medija Meduza od 21. listopada, zasad je malo ruskih medija prihvatilo taj izraz. Analizu ruskih medija i kanala na Telegramu za Kyiv Independent provela je ukrajinska organizacija Join Ukraine, koja istražuje ruski vojni aparat.
Upute su stigle u trenutku kada Rusija teško ostvaruje svoje ciljeve na bojištu, pa sve intenzivnije napada ukrajinsku infrastrukturu.
Dara Massicot, viša suradnica u programu za Rusiju i Euroaziju pri zakladi Carnegie Endowment for International Peace, upozorava da Rusija pojačava napade velikog dometa kako bi uništavanjem ključne infrastrukture narušila funkcioniranje osnovnih usluga.
„Prema njihovoj procjeni, takvo bi uništavanje moglo izazvati nestabilnost i slomiti moral potreban za nastavak borbe, no i to bi bila pogrešna procjena”, rekla je Massicot za Kyiv Independent.
Napadi kao dokaz Putinove snage
Olga Yurkova, suosnivačica ukrajinske organizacije za provjeru činjenica StopFake, smatra da se izrazom „Putinovi udari” uništavanje infrastrukture i ugrožavanje civila pokušava prikazati kao dokaz sposobnosti pobjede u ratu.
„Razmjeri uništavanja civilne infrastrukture sami po sebi ne dokazuju rusku stratešku nadmoć ni sposobnost ostvarivanja ciljeva u ratu”, rekla je Yurkova.
Kao primjer navela je članak objavljen na portalu Gazeta.ru, u kojem se ruski napadi prikazuju kao dio Putinove strategije. Posljedice poput nestanaka struje i poremećaja u prometu predstavljene su kao način da se Kijev prisili na prihvaćanje ruskih zahtjeva.
Prema Yurkovi, takvim se izvještavanjem posljedice napada pretvaraju u razlog za ponos, dok se zanemaruju ljudi koji zbog njih ostaju bez osnovnih životnih potrepština.
Izraz „Putinovi udari” namjerno podsjeća na sovjetski izraz „Staljinovi udari”, kojim se označavalo deset velikih ofenziva Crvene armije 1944. godine. Prema Yurkovi, time se Putin prikazuje kao pobjednički vojni zapovjednik, a rat u Ukrajini uklapa u propagandnu priču Kremlja o ponavljanju sovjetske pobjede nad nacizmom.
Samuel Greene, profesor ruske politike na londonskom King's Collegeu, smatra da povezivanje Putina s napadima može biti i pokušaj da se ruski predsjednik osobno poistovjeti s ratom.
„Možda pokušava prikazati ukrajinske napade kao napade na sebe, a ruske napade na Ukrajinu, koji će postajati sve razorniji kako se približavamo zimi, kao vlastitu osvetu u ime Rusije, s kojom se nastoji poistovjetiti”, rekao je Greene.
Dodao je da Kremlj možda pokušava iskoristiti Putinovu popularnost kako bi održao potporu ratu. Prema podacima ruske zaklade za istraživanje javnog mnijenja FOM, Putinova potpora pala je sa 75 posto u srpnju na 71 posto početkom listopada.
Izraz se zasad rijetko koristi
Analiza organizacije Join Ukraine pokazala je da se izraz „Putinovi udari” između 18. i 22. listopada pojavio u samo osam članaka na sedam ruskih internetskih stranica.
Na Telegramu je bio još rjeđi. Među 61 velikim kanalom ruskih državnih medija i proratnih skupina, praćenima od 1. do 23. listopada, pronađen je u samo dvije objave, i to istog ratnog izvjestitelja.
Ruski kanali nastavili su uglavnom koristiti uobičajene izraze poput „masovnih udara” i „uzvratnih udara”.
Anton Shirikov, docent političkih znanosti na Sveučilištu Kansas, koji proučava autoritarnu propagandu, upozorava da pojedinačni slogani ne moraju značiti veliku promjenu strategije. Kremlj ponekad testira određene narative, a zatim ih napušta ako ne izazovu željenu reakciju.
Umanjivanje ukrajinskih napada na Rusiju
Prikazivanje ruskih napada kao Putinovih uspjeha samo je dio informacijske strategije Kremlja. Prema ranije objavljenim smjernicama, ruski mediji dobili su upute da umanjuju važnost ukrajinskih napada na ruski teritorij, prikazujući ih kao pokušaje zastrašivanja stanovništva i privlačenja pozornosti.
Analiza organizacije Join Ukraine iz rujna pokazala je da su ruski mediji uglavnom prešućivali posljedice ukrajinskih napada. Od 407 objava o napadu na moskovsku rafineriju nafte 20. rujna, samo ih je šest spomenulo da je postrojenje obustavilo rad.
Yurkova smatra da se takvim pristupom nastoji održati dojam da Putin kontrolira situaciju.
„Mislim da se označavanjem tih uzvratnih napada kao 'Putinovih udara' ruskoj javnosti želi poručiti da Putin i dalje sve drži pod kontrolom.”
Kremlj pokušava zadovoljiti dvije skupine građana
Prema Shirikovu, Kremlj se obraća dvjema skupinama: uvjerenim pristašama rata, koji traže vojne pobjede i agresivnije djelovanje, te politički pasivnijim građanima koji uglavnom prihvaćaju rat dok im ne remeti svakodnevni život.
Prvoj skupini propaganda naglašava rusku vojnu nadmoć, dok se drugoj nastoji očuvati osjećaj normalnosti i uvjeriti je da vlast učinkovito upravlja ratom.
Međutim, kako sukob traje, Kremlju je sve teže održavati obje poruke. „Sada je i publika koja se uglavnom prilagođava okolnostima sve umornija od rata. Kremlju joj je sve teže obraćati se jer priča o normalizaciji života sve više odudara od stvarnosti u kojoj rat remeti svakodnevicu”, rekao je Shirikov.
Dodao je da bi stalno ponavljanje militarističkih poruka moglo i građane koji inače ne prate rat podsjetiti da sukob i dalje traje.
„U Kremlju se vjerojatno brinu kako toj publici prikazati izostanak napretka u ratu, zbog čega i dalje smatraju da moraju stvarati izrazito agresivne i samouvjerene poruke”, zaključio je Shirikov.
