IMA LI EUROPSKA UNIJA DOVOLJNO PLINA ZA ZIMU?
Kako se približava zima, a zalihe plina su na rekordno niskim razinama, vlade država članica EU-a pripremaju se za snažan rast troškova dok se s azijskim kupcima natječu za osiguravanje opskrbe i pokušavaju spriječiti nestanke električne energije.
Europska unija ulazi u zimu sa skromnim zalihama plina, zbog čega Bruxelles upozorava da bi se kriza visokih cijena energije mogla pretvoriti u problem s opskrbom, piše Euronews.
U nedavnom pismu upućenom glavnim gradovima država članica EU-a, u koje je Euronews imao uvid, povjerenik za energetiku Dan Jørgensen naveo je da su razine zaliha plina i dalje „iznimno niske“. Nakon vrućeg i sušnog ljeta države su morale trošiti više plina za proizvodnju električne energije, zbog čega ga je manje ostalo za punjenje podzemnih skladišta.
Istodobno, na globalno tržište i dalje snažno utječe rat SAD-a i Izraela protiv Irana, zbog kojeg je protok ukapljenog prirodnog plina (LNG) kroz ključni Hormuški tjesnac pao na samo 15 do 25 posto razine prije rata.
Katar, jedan od najvećih svjetskih proizvođača plina, u ponedjeljak je objavio da za još mjesec dana produljuje višu silu za isporuke LNG-a azijskim i europskim kupcima, pri čemu bi se isporuke Europi trebale nastaviti u prosincu. Zbog toga države članice EU-a nastavljaju utrku za punjenje skladišta prije zime, nastojeći pritom izbjeći astronomske troškove.
Što su skladišta plina?
Prema pravilima EU-a, države članice moraju skladištiti prirodni plin pod zemljom, obično u velikim podzemnim objektima poput iscrpljenih plinskih polja ili solnih kaverni, u razdobljima kada plina ima dovoljno i kada su cijene relativno povoljne.
Kada potražnja poraste, osobito zimi, plin se može povući iz skladišta i pustiti u plinsku mrežu kako bi se grijali domovi, opskrbljivale tvrtke i proizvodila električna energija. Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. države članice EU-a u uobičajenim okolnostima moraju do 1. studenoga napuniti skladišta do 90 posto kapaciteta. Budući da su cijene prirodnog plina snažno porasle zbog poremećaja na Bliskom istoku, Europska komisija u ožujku je državama omogućila veću fleksibilnost te im dopustila da skladišta napune na samo 75 do 80 posto kako bi se izbjegla panična kupnja.
„Budući da se zima brzo približava, moramo nastaviti s pripremama. Korištenje fleksibilnosti koju omogućuje Uredba o skladištenju plina i smanjenje cilja popunjenosti na 80 posto može pomoći u ublažavanju trenutačnog pritiska na cijene i troškove punjenja skladišta“, navodi se u Jørgensenovu pismu.
Cipar, Estonija, Finska, Grčka, Irska, Litva, Luksemburg, Malta i Slovenija nemaju vlastita skladišta plina. Međutim, prema europskim pravilima o skladištenju plina, moraju sklopiti sporazume o solidarnosti s drugim državama članicama kako bi osigurale svoje rezerve.
Ostaje li Europa bez plina?
Jørgensen je rekao da trenutačno nema neposrednog rizika za sigurnost opskrbe te naglasio da se sadašnja energetska kriza „uvelike razlikuje“ od one iz 2022., kada je EU nakon početka rata u Ukrajini naglo smanjio opskrbu ruskim plinom. Ni tada europske države nisu doživjele stvarne nestašice plina niti obveznu racionalizaciju zbog koje bi kućanstva ostala bez plina.
Međutim, skladišta EU-a sada su slabije popunjena nego 2022., u prosjeku oko 70 posto. Prema podacima industrije od 13. rujna, među najnižim razinama popunjenosti su Latvija (47,1 posto), Nizozemska (52,1 posto) i Njemačka (55,6 posto). Za usporedbu, u studenome 2022. skladišta plina u EU-u bila su u prosjeku popunjena 94,9 posto, a godinu su završila na 83,4 posto, prema podacima Europske komisije.
Iako su njemačka skladišta plina znatno ispod prosjeka EU-a i prošlogodišnjih razina, Savezno ministarstvo gospodarstva i energetike 21. kolovoza priopćilo je da ne očekuje nestašice tijekom zime. Gas Infrastructure Europe (GIE), udruženje koje predstavlja operatore plinskih transportnih sustava, skladišta i LNG terminala, ističe da su skladišta samo jedan izvor opskrbe te da uz njih postoje uvoz plinovodima, LNG i domaća proizvodnja.
„Zbog toga se sigurnost opskrbe bolje procjenjuje kombinacijom stanja skladišta, dostupne opskrbe, infrastrukture i potražnje u različitim scenarijima“, rekla je za Euronews glavna tajnica GIE-a Lucie Boost.
Ako se nastavi sadašnji tempo punjenja, dodala je Boost, skladišta bi do studenoga mogla biti popunjena na oko 77 do 80 posto. Konačan rezultat ipak će ovisiti o dostupnosti plina, tržišnim uvjetima, potražnji i vremenskim prilikama.
Energetski analitičar Emil Constantinescu, osnivač EnergyRiskIQ-a, istaknuo je da se „fizička rezerva poboljšava, ali tržište i dalje u cijene ugrađuje znatnu premiju zbog buduće dostupnosti plina i rizika povezanih s vanjskom opskrbom“.
Prava procjena situacije ipak će stići 8. listopada, kada bi ENTSO-G, europsko udruženje operatora transportnih sustava za plin, trebao objaviti prognozu opskrbe plinom za zimu.
Koji je najgori scenarij?
Energetski analitičari upozoravaju da bi, u slučaju iznimno hladne zime i nastavka zatvaranja Hormuškog tjesnaca, globalne cijene LNG-a mogle porasti na gotovo dvostruko više od sadašnjih. Europa bi tada morala agresivno nadmetati se s azijskim tržištima za američki plin.
Nestašica plina u konačnici bi se mogla pretvoriti u elektroenergetsku krizu zbog načina na koji su organizirane elektroenergetske mreže i tržišta energije. Budući da brojne elektrane koriste prirodni plin za proizvodnju električne energije, pad opskrbe plinom brzo bi doveo do rasta računa za struju i dodatnog opterećenja elektroenergetske mreže.
Ronald Pinto, glavni analitičar u tvrtki za tržišna istraživanja Kpler, rekao je da se nestašice plina zasad ne očekuju. No, ako do njih ipak dođe, posljedice bi vjerojatno osjetio elektroenergetski sektor.
„Plin često postaje marginalni izvor proizvodnje, osobito zimi. Nestašica plina mogla bi potaknuti snažan rast TTF-a, što bi potom moglo dovesti do visokih cijena električne energije diljem Europe. Situacija bi se mogla dodatno pogoršati ako se to poklopi s niskim temperaturama i slabom proizvodnjom energije iz vjetra“, rekao je Pinto za Euronews.
Europska energetska kriza dolazi u posebno nepovoljnom trenutku za države članice EU-a, koje su već uvele smanjenja poreza, subvencije i druge tržišne mjere kako bi ublažile rast cijena, dok se istodobno suočavaju s pritiscima na javne financije.
Daljnje pogoršanje situacije moglo bi potaknuti Europsku komisiju da koordinira zajedničku nabavu plina kako bi se osigurale niže cijene i bolja raspodjela, kao što je učinjeno 2022. godine. Francuski predsjednik Emmanuel Macron nedavno je pozvao Bruxelles da ponovno razmotri tu mogućnost.
