ZASTUPNICI UPOZORILII NA RAST ETNIČKI MOTIVIRANIH KAZNENIH DJELA U 2023.
Zastupnici su u petak upozorili na nedovoljnu zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u tijelima vlasti te na rast etnički motiviranih kaznenih djela u prošloj godini, raspravljajući o Izvješću o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u 2023.
Izrazivši zadovoljstvo što izvješće ima puno pozitivnih elemenata na održavanju visokih standarda prava nacionalnih manjina, posebice na području obrazovanja i kulture, Ivan Račan (Klub SDP-a) je upozorio da izvješće pokazuje kako nije postignut cilj vezan uz dovoljnu zastupljenost manjina u tijelima vlasti iako za to postoji zakonska obaveza.
Također, upozorio je na problem etnički motiviranih kaznenih djela navevši kako je tijekom prošle godine bilo prijavljeno 85, što predstavlja veliko povećanje u odnosu na 2022., kada je bilo evidentirani 51 takvo kazneno djelo te predstavlja povećanje od 66,7 posto.
Osvrćući se na problem službene upotrebe jezika i pisma Srba u Hrvatskoj Anja Šimpraga (Klub SDSS-a) upozorila je da je - nakon stigmatizacije i demonizacije ćiriličnog pisma, ona potpuno zaostala u primjeni.
Tek u tragovima postoji uporaba sukladno zagarantirana Ustavnim zakonom te Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima, dodala je.
Upozorila je i da se na HRT-u zadnjih više od pet godina postotak sadržaja namijenjenog pripadnicima nacionalnih manjina sveo na poražavajućih jedan posto.
I Vladimir Bilek (Klub nacionalnih manjina) upozorio je kako je i dalje kod dijela medija vidljiva nezainteresiranost za događanja vezana uz udruge i zajednice nacionalnih manjina. Posebice, rekao je, problem predstavlja odnos HRT-a prema aktivnostima pripadnika nacionalnih manjina kao i organizaciju posebne redakcije, što je predviđeno ugovorom između Vlade i HRT-a.
Bilek je također rekao da zabrinjava povećanje broja kaznenih djela motiviranih etničkom mržnjom u 2023.
Ivana Mujkić (Klub Domovinskog pokreta) upitala se kako objasniti da raste ukupan iznos sredstava namijenjenih nacionalnim manjinama ali proporcionalno raste i broj kaznenih djela motiviranih mržnjom.
Smatra da je tome tako jer se najveći dio sredstava izdvaja za Srpsko narodno vijeće (SNV) a ne usmjeravaju se na dizanje stupnja razumijevanja i poticanja integracije, nego baš suprotno.
"Novac hrvatskih građana troši se na poticanje segregacije, na stvaranje zatvorenih homogenih zajednica koje žive u Hrvatskoj ali nažalost vrlo često ne osjećaju pripadnost toj zemlji", poručila je.
I Mostov Ante Kujundžić upozorio je da je u prošloj godini iz državnog proračuna za potrebe pripadnika nacionalnih manjina izdvojen 71 milijun eura upitavši se gdje su stvarni rezultati utroška tih sredstava.
Kritizirajući rad Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Srpske pravoslavne crkve (SPC) kazao je da oni često djeluju paralelno.
"Jedan je fokusiran na ceremonijalne rituale a drugi na formalnu politiku koja ne dotiče suštinske probleme nacionalne manjine u Hrvatskoj. SNV i SPC su zaglavili između prošlosti i sadašnjosti", ocijenio je.
Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) smatra da današnja rasprava pokazuje kako su nacionalne manjine, naročito srpska, prečesto predmet politikantstva, predizbornih kampanja i skupljanja jeftinih političkih poena "držeći nas zarobljene u istom narativu - opasnosti od 'Srpskog svijeta', kao da od Domovinskog rata nije prošlo 30 godina".
Osvrćući se na važnost zaštite medijskih sloboda upozorila je i kako politikantski napadi na tjednik Novosti "ispisuju metu na novinarima i zaposlenicima tih novina".