VIŠE OD POLOVICE GRAĐANA TRAŽI VELIKU REFORMU ŠKOLSTVA: "PREVIŠE TEORIJE, PREMALO PRAKSE"
Dok tisuće učenika i roditelja ovih dana odlučuju o upisu u srednje škole i fakultete, više od polovice građana smatra da je hrvatskom obrazovnom sustavu potrebna temeljita reforma. Pokazuje to najnovije istraživanje Crobarometra koje je za Dnevnik Nove TV provela agencija Ipsos.
Građani najviše zamjeraju previše teorije, premalo praktičnih znanja i nedostatak životnih vještina.
Većina želi velike promjene u obrazovanju
Na pitanje treba li obrazovni sustav mijenjati, 52 posto ispitanih odgovorilo je da su potrebne velike promjene. Manje promjene podržava 34 posto građana, dok samo četiri posto smatra da promjene nisu potrebne.
Reforme najviše traže visokoobrazovani građani, njih čak 66 posto smatra da je potreban ozbiljan zaokret. Među onima sa srednjom školom taj udio iznosi 48 posto, a među građanima s osnovnom školom 43 posto.
Komentator istraživanja Boris Jokić kaže da ga rezultati ne iznenađuju, ali ih vidi kao poziv na djelovanje.
"Obrazovni sustav uvijek treba mijenjati i razvijati. Ovo nije alarm, nego poruka političarima da naprave ozbiljne promjene", rekao je Jokić za Dnevnik NoveTV, dodajući da se određene reforme već provode, ali ih građani očito ne doživljavaju kao dovoljno velike.
Diploma više nije jedina mjera uspjeha
Istraživanje pokazuje i promjenu pogleda na važnost obrazovanja. Samo pet posto ispitanika smatra da je formalna diploma najvažnija za uspjeh u životu. Njih 29 posto prednost daje vještinama i iskustvu, dok 62 posto smatra da su važni i obrazovanje i praktična znanja.
Ipak, 59 posto građana smatra da društvo i dalje više cijeni diplomu nego zanat.
Jokić upozorava da mladi sve manje vjeruju da je sama diploma dovoljna. "Mladi se obrazuju u vremenu kad se znanja i vještine mogu stjecati na različite načine", rekao je.
Roditelje više brine kvaliteta nastave nego ocjene
Među roditeljima koji su zabrinuti za svoju djecu najveći problem nisu ocjene, već kvaliteta nastave. Čak 59 posto roditelja navodi upravo to kao glavnu brigu. Slijede nedostatak životnih vještina (56 posto), manjak motivacije kod učenika (51 posto), preopterećenost gradivom (48 posto) te pritisak ocjena i upisa (40 posto).
Prema Jokiću, roditelji zapravo upozoravaju na ključne probleme modernog obrazovanja – previše sadržaja za učenje napamet, premalo prakse, manje razvijanje kritičkog mišljenja i rješavanja problema.
Što bi građani prvo promijenili?
Kad bi postali ministar obrazovanja, 14 posto ispitanika prvo bi provelo cjelovitu reformu, dok bi jednaki udio uveo više praktične nastave i manje teorije. Rasterećenje učenika podržava 13 posto građana, kurikularnu reformu pet posto, a veća izdvajanja za plaće nastavnika četiri posto.
Jokić ističe da bi trebalo povećati ugled nastavničke profesije. "Nastavnici nisu dovoljno cijenjeni u društvu. Kada im damo više slobode, mogu s učenicima napraviti velike stvari", poručio je.
