Ružici Marić nagrada za životno djelo Hrvatskoga muzejskog društva

Ocjenjivački sud  je u obrazloženju istaknuo da je Ružica Marić tijekom 1991. i agresije na Hrvatsku, u suradnji s kolegama Gradskog muzeja Vukovar radila na zaštiti muzejske građe i njenog deponiranja u prostore Dvorca Eltz, a u prvim danima agresije fotografiranjem razorenih objekata u Vukovaru stvorila dokumentarnu građu o razaranjima spomenika kulture i o tome izvijestila domaću stručnu javnost.

U progonstvu je nastavila djelovanje u Muzejskom dokumentacijskom centu u Zagrebu na prikupljanju dokumentacije o baštini Vukovara i ratnim razaranjima. 

Sudjelovala je u radu niza komisija koje su se bavile temama zaštite kulturne baštine u oružanim sukobima u organizaciji Ministarstva kulture, Muzejskog dokumentacijskog centra i stručnih komisija UNESCO-a, a kao članica Komisije za pripremu povratka i obnovu Vukovara radila je na stvaranju strateškog dokumenta kao polazišta za projekte povratka i obnove Vukovara.   

Bila je ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar u progonstvu koji je bio smješten u Muzeju Mimara u Zagrebu te sudjelovala u izvješćima za međunarodne komisije o razmjerima ratnih šteta. 

Između ostaloga, osmislila je i ostvarila ciklus izložbi pod nazivom Povratak – Baština i obnova kojima je u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom u Zagrebu, Arheološkim muzejom u Zagrebu, Galerijom Klovićevi dvori, Etnografskim muzejom u Zagrebu i Posudionicom i radionicom narodnih nošnji prezentirala crkvenu, arheološku, etnografsku i povijesnu baštinu Vukovara. 

Za vrijeme mirne reintegracije, kao ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar sudjelovala je u aktivnostima za povratak muzeja u Dvorac Eltz, napominje se u obrazloženju te dodaje da je bila članica stručne skupine Ministarstva kulture za povrat muzejskih zbirki otuđenih u vrijeme Domovinskog rata. Vodila je i koordinirala sve organizacijske postupke tehničke, muzeološke i financijske naravi kako bi se realizirala obnovu Gradskog muzeja Vukovar u Dvorcu Eltz.

Ružica Marić rođena je 1952. u Borovu. Nakon završetka studija arheologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu zaposlila se u Gradskome muzeju Vukovar.

Dodijeljen niz godišnjih nagrada

Dodijeljen je i niz godišnjih nagrada za projekte ostvarene u 2022. godini, među ostalim i u kategoriji za realiziranu izložbu, koju je dobio Gradski muzej Varaždin za izložbu "Dobar tek! Kultura hrane u varaždinskom kraju".

U kategoriji za stalni postav nagrada je dodijeljena Prirodoslovnom muzeju Rijeka za stalni postav Kaštela Zrinski: Divljina s pogledom na more.

Za izdavački projekt nagrađene su Katarina Marić i Sunčica Mustač iz Pomorskoga i povijesnog muzeja Istre za publikaciju "Valvasor u Istri: 333. godine od tiskanja knjige 'Slava Vojvodine Kranjske'".

U kategoriji za istraživački rad koji je rezultirao izložbom, nagrada je dodijeljena Jadranki Sulić Šprem iz Prirodoslovnoga muzeja Dubrovnik i Frani Čizmiću iz Državnoga arhiva u Dubrovniku za istraživački rad koji je rezultirao izložbom Početak.

Za istraživački rad koji je rezultirao publikacijom, nagrada je uručena Janji Kovač iz Muzeja Međimurja u Čakovcu za monografiju "Nematerijalna baština Međimurja".

Nagrada za pedagoško-edukacijski program uručena je Muzeju moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke za program Nove priče o Benčiću.

U kategoriji za marketinško-propagandni program nagradu su dobile Marina Brkić i Donata Smokrović iz zadarskoga Arheološkog muzeja za program Zlatni sjaj naušnica iz Nina i Visočana.

Za međumuzejsku suradnju u 2022. nagrada je dodijeljena Galeriji umjetnina Split i Narodnom muzeju moderne umjetnosti za suradnju na izložbi "Slava – Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith".

Ocjenjivački sud je između 34 pristigle prijave, zbog izrazite kvalitete dodijelio i Posebna priznanja Tanji Kocković Zaborski i Melaniji Belaj, Muzeju suvremene umjetnosti Istre, Dunji Jakopović i Sunčici Nagradić-Habus, Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb i Galeriji umjetnina Narodnog muzeja Zadar te Kristini Mihovilić i Bibi Teržan.(Hina)