Nespostojeća ravnopravnost u kulturnom sektoru
Iako se umjetnošću bavi 60 posto žena, njihovi radovi zauzimaju manje od 10 posto stalnih umjetničkih zbirki diljem Europe.
Iako se umjetnošću bavi 60 posto žena, njihovi radovi zauzimaju manje od 10 posto stalnih umjetničkih zbirki diljem Europe, rečeno je u utorak na panelu "Vidljive: izazovi i perspektive žena u umjetnosti i kulturi" u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU).
Poražavajući podatak, rezultat istraživanja Europskog parlamenta, iz 2021. godine, bio je polazišna točka za panel koji prati izložbu i projekt "Vidljive" MSU-a, koji nastoji upozoriti na rodnu neravnopravnost i povećati vidljivost žena u muzejima i na tržištu umjetnina.
"Rodna ravnopravnost jedna je od temeljnih vrijednosti u Europskoj uniji, no brojke pokazuju da je potrebno jako puno raditi da se to i postigne. Veliki je jaz, žene imaju 13 posto manje plaće u odnosu na muškarce, a mirovine dosežu razliku od čak 40 posto", istaknula je voditeljica Ureda Europskog parlamenta Maja Ljubić Kutnjak.
Po njezinim riječima, Europska unija proteklih godina puno radi po pitanju rodne ravnopravnosti, u smislu zaštite radnih prava, transparentnosti plaća, ravnoteže privatnog i poslovnog. "Kulturni sektor prati nesigurnost iako je važan i u ekonomskom smislu - 3,7 posto ukupnih radnih mjesta je u kulturi, a donosi oko četiri posto BDP-a", dodala je.
U kazališnom sektoru situacija je bolja nego u vizualnim umjetnostima, uloge su najčešće rodno uvjetovane pa to nije problematično no, rekla je intendantica Hrvatskog narodnog kazališta Iva Hraste Sočo, treba još prostora za pomak. "Imamo jako dobar primjer u ansamblima, primjerice u dramskom dijelu glumice su jako eksponirane, u našoj v.d. upravi sve su bile žene, a imamo i prvu direktoricu opere u povijesti HNK", istaknula je.
Suvremena umjetnica Josipa Bubaš rekla je da je nezavisna scena osviještena po tom pitanju i nema stigmatizacije ženskog rada, no indikativno je što ju nose žene, nesigurna je i manje plaćena, a time i žensko područje borbe. "Čini mi se da je pitanje rodne ravnopravnosti jedna od riječi na koje se kačimo i znamo o tome raspravljati, ali se u praksi stvari mijenjaju polako", ustvrdila je.
Vesna Meštrić, v.d. ravnateljice MSU-a, rekla je da je taj muzej, ženski kolektiv s oko 70 posto zaposlenica, ove godine napravio veliki iskorak u tom smjeru, cijela godina bila je posvećena umjetnicama što je izuzetno dobra podloga za daljnje aktivnosti, a i u realizaciji stalnog postava kustoski tim je izuzetno pazio na zastupljenost autorica.
Muzejska savjetnica Martina Munivrana, autorica koncepta "Vidljive“ rekla je da se tim projektom željelo aktualizirati temu slabije zastupljenosti autorica vodeći se kvalitetom umjetničkog djela i opusa, potaknuti na drugačije promišljanje otkupne politike. "Zadovoljna sam percepcijom javnosti, bilo je i pozitivnih i negativnih komentara, no vjerujem da je dobro da otvoriti to pitanje, osvijestiti da problem postoji, to su mali koraci prema ravnopravnosti", zaključila je. (Hina)
