NA UDARU ALGORITMA: ZA JEDNO OD ČETIRI RADNA MJESTA ODLUKA O ZAPOŠLJAVANJU DONIJELA UMJETNA INTELIGENCIJA
Jedno od četiri radna mjesta u Europi odlučeno je uz pomoć algoritama ili umjetne inteligencije koje će utjecati na radni život njihovih zaposlenika. Sindikati kažu da se bore s pregovaranjem o pravima radnika.
Brojka će rapidno rasti
Kako umjetna inteligencija (UI) i alati za algoritamsko upravljanje polako ulaze na europska radna mjesta, stručnjaci za radno pravo pozivaju Europsku uniju da uvede novu direktivu za zaštitu prava radnika.
Četvrtina europskih radnih mjesta koristi algoritme ili umjetnu inteligenciju za automatizaciju radnih odluka koje su tradicionalno donosili menadžeri, prema studiji koju je za Europsku komisiju provela litavska istraživačka agencija Visionary Analytics. Očekuje se da će ta brojka "brzo rasti u sljedećih 10 godina", upozorava se u izvješću.
U izvješću se navodi da se alati koriste u zapošljavanju, raspoređivanju radnih zadataka, usmjeravanju radnika o tome kako izvršiti svoje zadatke, nadzoru i evaluaciji radnika, uglavnom za one koji rade s velikim platformama poput Ubera ili Lyfta.
ETUC: Radnici trebaju znati kako algoritmi utječu na njih
Sada se to svodi na tradicionalnija radna mjesta. Zajedničko izvješće Komisije i Međunarodne organizacije rada (ILO) otkrilo je da francuski logistički sektor koristi alate za planiranje ruta pokretane umjetnom inteligencijom kako bi vozačima pružio informacije poput cestovnog prometa i lokacija isporuke u stvarnom vremenu, ali to može dovesti do „opsežnog praćenja i nadzora vozača“.
Europska konfederacija sindikata (ETUC) izjavila je da se njezini članovi bore s pregovorima o kolektivnim ugovorima koji osiguravaju da radnici znaju o algoritmima na svojim radnim mjestima i kako oni utječu na njih.
"Sindikatima fali kapacitet i stručnost"
„To je nova tema, izazovna je tema i mnogi sindikati zapravo nemaju stručnost ili kapacitete da se time pozabave“, rekla je za Euronews Next Tea Jarc, konfederalna tajnica ETUC-a.
Algoritmi će postati „sveprisutniji“ na poslu
Algoritamsko upravljanje može odlučivati o radnim uvjetima zaposlenika, kao što su radno vrijeme, plaće, smjene i procjena učinka.
Jarc je rekla da postoje slučajevi u kojima algoritmi prikupljaju i podatke koje ne bi smjeli, poput podataka o mentalnom zdravlju. Također je rekla da platforme prate zaposlenike čak i kada se odjave.
U mnogim slučajevima, ta radna mjesta uvode nove algoritme ili metrike za mjerenje učinka zaposlenika „bez obavještavanja sindikata“ ili radnika, dodala je.
Komisija je u svom izvješću navela da se postojeće zakonodavstvo EU usredotočuje na neka pitanja na radnom mjestu na koja utječe algoritamsko upravljanje, poput intenziteta rada, transparentnosti i predvidljivosti, ali da i dalje postoje neke praznine, poput razlikovanja između radnog vremena i vremena odmora.
Skrivanje upravnih odluka iza algoritama
„Vrijeme je da te tvrtke shvate da ne mogu skrivati [upravne odluke] iza algoritama“, rekla je Jarc.
Alessio Bertolini, istraživač na Oxford Internet Instituteu u Ujedinjenom Kraljevstvu, rekao je da algoritamsko upravljanje postoji u određenom kapacitetu od 1990-ih, ali da ponovno doživljava procvat s nedavnim valom umjetne inteligencije na djelu.
„Ono što ćemo sve više vidjeti u sljedećih nekoliko godina je samo sofisticiranija verzija [algoritama] koja [je] definitivno sveprisutnija na radnom mjestu“, rekao je Bertolini.
Sindikati nemaju financijskih sredstava za zapošljavanje stručnjaka za algoritme
Podaci Uni Europa, sindikata koji predstavlja više od 7 milijuna radnika u Europskoj uniji, kažu da je diljem Europe potpisano 23 sporazuma s nekim spominjanjem algoritamskog upravljanja.
Sindikati koji su uspješno pregovarali o ovim sporazumima uključuju Španjolsku radničku komisiju (CCOO) i Opći sindikat radnika (UGT) te Dansku ujedinjenu federaciju radnika (3F). Pozvali su vanjske stručnjake da im pomognu u njihovoj izradi i imaju odgovarajući proračun za to, rekao je Jarc.
Većina sindikata diljem Europske unije nema iste resurse kao veći nacionalni sindikati, rekao je Jarc.
„Bojimo se da mnogi drugi sindikati, naravno, nemaju financijskih sredstava za to“, rekla je, napominjući da bi stručnjaci trebali biti angažirani preko granica kako bi se sindikatima s manje resursa pomoglo da postignu sporazume.
Čak i za one radnike koji su obuhvaćeni kolektivnim ugovorom, Jarc je rekla da je provedba „vrlo niska“ i često ovisi o tome odlaze li zaposlenici svom menadžmentu i traže li više informacija o tome kako bi mogli biti nadzirani na poslu.
Jarc je rekla da svako ažurirano zakonodavstvo o algoritamskom upravljanju mora dati „više kolektivnih prava“ sindikatima kako bi se mogli uključiti u ove sporove i provoditi potpisane kolektivne ugovore.
„Zakonodavci zaostaju“
Do sada je u Europi zakonodavstvo koje se bavi algoritamskim upravljanjem „vrlo ograničeno“ na one koji rade u gig ekonomiji za popularne platforme poput Ubera ili Amazona, rekli su Jarc i Bertolini.
Godine 2024. Europska unija donijela je Direktivu o radnicima na platformama koja kaže da radnici „ne mogu biti otpušteni ili otkazani jer na temelju odluke koju je donio algoritam ili automatizirani sustav donošenja odluka”.
Zakonodavstvo koje države članice donesu u skladu s direktivom također će jamčiti zaposlenicima pravo na ljudski nadzor nad svim odlukama koje donosi algoritam. Također prisiljava tvrtke da otkriju jesu li i kada su izvršile promjene u svojim algoritmima.
Jarc i Bertolini rekli su da iako je direktiva odličan prvi korak za one koji rade za platforme velikih tehnoloških tvrtki, već je pomalo „zastarjela“ jer se odnosi samo na gig radnike.
