Kapitalna investicija u Zračnoj luci Zadar
Vrijednost investicije je 160 milijuna eura, a na programu je proširenje zgrade terminala, produljenje piste, proširenje stajanke za zrakoplove te elektrifikacija i ekologizacija Zračne luke.
Zadarski aerodrom čekaju investicije od čak 160 milijuna eura. Riječ je o nekoliko projekata koji su dugoročni i fazni i najveće su investicije u povijesti zračne luke. Kako doznajemo od uprave na programu je proširenje zgrade terminala, produljenje piste, proširenje stajanke za zrakoplove te elektrifikacija i ekologizacija Zračne luke Zadar.
Dio tih projekata financira se iz Fondova EU, dio iz proračuna, dio iz Nacionalnog programa za oporavak, a dio i iz vlastitih sredstava, objašnjavaju iz zračne luke koja će po realizaciji svega navedenog biti svakako jedna od najboljih na širem području.
Najvažniji projekt je proširenje zgrade terminala, a da se radi doista o kapitalnoj investiciji koja je od presudne važnosti za daljnji razvoj turističkog sektora i rast standarda Zadra i ne samo Zadra mišljenja su svi upućeni u činjenicu važnosti avio prometa.
Prva faza na koju smo trenutno koncentrirani vrijedna je 6,3 milijuna eura i financiramo je sami iz svog poslovanja. Početak radova očekujemo odmah iza turističke sezone, a bude li sve po planu, radovi na toj prvoj fazi bi trebali biti završeni u travnju iduće godine. S privremenim rješenjima koje smo imali zbog ulaska u Schengen, mi već sada možemo pokriti milijun i pol putnika, a novi terminal imat će kapacitet za preko 2.5 milijuna putnika, ističe glasnogovornik zračne luke Nikola Barać i dodaje kako je natječaj za proširenje stajanke za zrakolpove već proveden i svaki dan očekuju potpis s Ministarstvom prometa za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost u iznosu od 9.279.967,08 eura.
Planiramo i produljenje uzletno-sletne staze sa sadašnjih 2.500 na 3.200 metara. Trenutno radimo pripremu za prijavu u okviru Instrumenta za povezivanje Europe za 2022. – omotnica za vojnu mobilnost. Procjena vrijednosti je 50 milijuna eura, od čega bi polovicu financirala EU, a drugu polovicu državni proračun RH. Pista koju sada imamo dovoljna je za redovno poslovanje, ali ne i širokotrupne zrakoplove. Također, povećavali bi se kapaciteti i za potrebe Ministarstva obrane. Uz samu pistu, koja se kompletno rekonstruira, obnovit će se i sve paralelne vozne staze. Tu nam predstoji veliki posao tako da je o početku radova još prerano govoriti, zaključuje Barać.
