HRVATSKA IMA NOVU PREDSJEDNICU VRHOVNOG SUDA
Hrvatski sabor potvrdio je, sa 120 glasova za i dva protiv, Mirtu Matić za predsjednicu Vrhovnog suda, koji je proteklih 14 mjeseci, od smrti Radovana Dobronića, bio bez svog čelnika. Time ona postaje prva žena u povijesti Republike Hrvatske na čelu te najviše pravosudne institucije.
Nakon Kosor, Grabar Kitarović i Omejec
Nakon Jadranke Kosor, Kolinde Grabar Kitarović te Jasne Omejec, prvih i jedinih žena na najvišim vodećim političkim i pravosudnim dužnostima, na čelu Vlade, države i Ustavnog suda, Hrvatska dobiva i prvu ženu na čelu Vrhovnog suda.
Mirta Matić, sutkinja Visokog trgovačkog suda, a prije toga i Trgovačkog suda, na toj će funkciji naslijediti Radovana Dobronića, koji je preminuo u ožujku prošle godine. Od tada je Vrhovni sud vodila Gordana Jalšovečki kao vršiteljica dužnosti predsjednice, ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave.
Matić kao predsjednica Vrhovnog suda preuzima i dužnost predsjednice Državnog izbornog povjerenstva.
Prije stupanja na dužnost, koja traje četiri godine, Matić će morati položiti prisegu pred predsjednikom Hrvatskog sabora. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković poručio je kako se nada da će to biti što prije.
Raspudići glasali protiv
Za Matić je glasalo 120 zastupnika, dok su dvoje, Nino Raspudić i Marija Selak Raspudić, bili protiv. Ljevica je na glasanje zakasnila, a kada su ušli zastupnici SDP-a, vladajući su im zapljeskali.
"Nadam se da su vladajući naučili da se nije dobro igrati s institucijama, a sada je na Matić da reagira na svako odsustvo poštovanja prema sudbenoj vlasti i pokaže što znači kada sudbena vlast ima čelnu osobu", kazao je IDS-ov Dalibor Paus.
Tri javna poziva i 14 mjeseci čekanja
Današnjem izglasavanju u Saboru prethodila su čak tri javna poziva, a proteklih 14 mjeseci obilježeni su sukobom između Pantovčaka i Banskih dvora, kao i lijevo-liberalne oporbe s vladajućima.
Sabor je imenovao Matić na prijedlog predsjednika Republike, koji je jedini ovlašteni predlagatelj kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Na posljednji, treći javni poziv raspisan 5. rujna prošle godine, uz Matić su se kandidirali i profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandra Maganić i odvjetnik Šime Savić. Saslušani su još u prosincu 2024., no HDZ je njezino imenovanje uvjetovao izborom troje ustavnih sudaca.
Naime, za predsjednika Vrhovnog suda u Saboru je potrebna obična većina, dok je za suce Ustavnog suda potrebna dvotrećinska većina, koja traži i dogovor s oporbom. Budući da lijevo-liberalna oporba na takav paket nije htjela pristati, vladajući su na Odboru za pravosuđe posljednjih pet mjeseci čak sedam puta skidali točku dnevnog reda koja se ticala davanja mišljenja o kandidatima za Vrhovni sud.
Tek su prije dva tjedna, nakon što su u Sabor uputili prijedlog troje kandidata za suce Ustavnog suda, kojima je i produženi mandat istekao prije mjesec dana, i to bez dogovora s opozicijom, dali podršku ne samo Matić, nego i ostalim pretendentima za tu najvišu pravosudnu dužnost.
Artuković Kunšt i Maganić: Kandidiature koje nisu prošle
Savić se javio i na prvi javni poziv raspisan u travnju prošle godine. Kandidatkinje su bile još i Silvija Sunčana Stubičar i Sandra Artuković Kunšt, koje su u lipnju prošle i proceduru saslušanja pred saborskim Odborom za pravosuđe, dok Savić nije mogao pristupiti zbog neodgodivih obveza. Nijedan od troje kandidata nije dobio pozitivno mišljenje Odbora ni Opće sjednice Vrhovnog suda. S obzirom na to da to mišljenje nije obvezujuće za predsjednika prilikom predlaganja kandidata, Milanović je Saboru predložio Artuković Kunšt, no nije dobila potporu vladajućih, predvođenih HDZ-om.
Unatoč tome, Milanović je najavio kako će Artuković Kunšt ponovno predložiti, no ona se na drugi raspisani poziv ipak nije prijavila. Državno sudbeno vijeće drugi je poziv raspisalo u srpnju prošle godine, a na njega se javila samo profesorica Maganić. Međutim, Milanović njezinu kandidaturu nije poslao ni na Opću sjednicu Vrhovnog suda niti saborskom Odboru, već je, vodeći se time da njihovo mišljenje nije obvezujuće, odlučio da prijavljenu neće uputiti u Sabor. Tada se otvorila rasprava je li time prekršio zakonsku proceduru, što je dodatno produbilo trzavice s premijerom i predsjednikom HDZ-a Andrejom Plenkovićem.
Državno sudbeno vijeće potom je i taj poziv poništilo te raspisalo treći, koji je napokon rezultirao time da Vrhovni sud dobije svog predsjednika, odnosno predsjednicu.
