Gospodarstvo Hrvatske će rasti snažnije od većine u eurozoni

Agencija Standard & Poor's potvrdila je rejting Hrvatske 'BBB+/A-2' i poboljšala izglede iz stabilnih u pozitivne, procijenivši da će gospodarstvo ove godine rasti snažnije nego u većini članica eurozone, poduprto turizmom i potrošnjom.

S&P je u srpnju prošle godine poboljšao rejting na 'BBB+/A-2' nakon što je Vijeće EU-a službeno potvrdilo odluku o ulasku Hrvatske u eurozonu. Prognozirali su tada i da bi hrvatsko gospodarstvo trebalo rasti u idućim godinama.

U petak potvrdili su važeći rejting i poboljšali izglede, istaknuvši da zahvaljujući stabilnom rastu turizma, koji sve više nadopunjuju ulaganja u proizvodne kapacitete, hrvatski BDP u ovoj godini zaostaje za prosjekom EU-a 27 posto. Prije deset godina zaostajao je 40 posto, napominju.

Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi u ovoj godini porasti za 2,5 posto, procjenjuju, dodajući da su još u ožujku prognozirali 1,7-postotni rast aktivnosti.

Bruto realne plaće rasle su u ovoj godini zahvaljujući tijesnom odnosu ponude i potražnje na tržištu rada, pa je osobna potrošnja bila snažnija no što su očekivali.

Traže se radnici

Hrvatska bi trebala bilježiti solidan rast i u srednjoročnoj perspektivi, u prosjeku za 2,6 posto godišnje do kraja 2026., procjenjuju, dodajući da bi ulaganja poduprta financiranjem iz EU-a trebala amortizirati eventualne oscilacije, proizišle iz varijacija u broju turista.

Uspješna provedba programa za oporavak i otpornost mogla bi pak otvoriti prilike za jačanje otpornosti gospodarstva i proizvodnih kapaciteta, a institucionalni napredak omogućiti bolju produktivnost i poslovno okruženje i efikasniji javni sektor i pravosuđe.

Time bi se ubrzalo i približavanje prihoda prosjeku EU-a, ističu u S&P-ju. Kratkoročni rizici za gospodarstvo proizlaze pak iz pogoršanog raspoloženja potrošača u kontinentalnoj Europi, upozoravaju.

"Hrvatska izvozi gotovo 25 posto robe u Njemačku i Italiju, pa je ranjiva na ekonomske trendove u tim ključnim trgovinskim partnerima."

Ističu i strukturni problem pada broja stanovnika, koji znači i nestašicu radne snage, posebno u turizmu.

"Procjenujemo da će Hrvatska, da bi podmirila potrebe tržišta rada, morati privući 200 tisuća stranih radnika (što odgovara pet posto stanovništva)."

Među prednostima izdvajaju diversificiranu nabavu energije i goriva u proteklih 18 mjeseci, posebno zahvaljujući terminalu za ukapljeni plin na Krku i poodmakloj fazi prijelaza na nabavu nafte morem.