Cenzuriraju li društvene mreže propalestinski sadržaj?

Krajem prošlog tjedna, Thomas Maddens, redatelj i aktivist iz Belgije, primijetio je nešto čudno. Video o Palestini koji je objavio na TikToku u kojem je bila riječ “genocid”, nakon početnog skoka je iznenada počeo padati.

“Mislio sam da ću imati milijune pregleda,” rekao je Maddens, “ali pregledi su stali“. Maddens je jedan od stotina korisnika društvenih mreža koji optužuju najveće svjetske platforme – Facebook, Instagram, X, YouTube i TikTok – za cenzuriranje računa, ili aktivno smanjenje dometa propalestinskog sadržaja, što je praksa poznata kao „shadowbanning“ (zabrana iz sjene). Autori, aktivisti, novinari i redovni korisnici širom svijeta rekli su da postove koji sadrže hashtagove poput “FreePalestine” i “IStandWithPalestine”, kao i poruke koje izražavaju podršku palestinskim civilima koje su ubile izraelske snage, platforme skrivaju.

Neki su korisnici također optužili Instagram, koji je u vlasništvu Mete, za samovoljno uklanjanje postova koji spominju Palestinu, zbog kršenja “uputa zajednice”. Drugi su rekli da su njihove Instagram priče sakrivene zbog dijeljenja informacija o protestima podrške Palestini u Los Angelesu i San Franciscu. Neki su se također navodno žalili na riječ “terorist” koja se pojavljuje kod njihovih osobnih podataka na Instagramu. U objavi na platformi X od 15. listopada, glasnogovornik Mete Andy Stone je za smanjeni domet objave okrivio grešku.

“Ova greška jednako je utjecala na račune širom svijeta i nije imala nikakve veze sa sadržajem i temom – i popravili smo je što je brže moguće”, napisao je Stone.

Na pitanje o optužbama za zabranu iz sjene, Stone je ukazao na post na blogu koji je Meta objavila ističući svoje najnovije napore u borbi protiv dezinformacija povezanih s ratom Izraela i Hamasa. U objavi je navedeno da se korisnici koji se ne slažu s odlukama kompanije o moderiranju mogu žaliti. BBC je izvijestio da se Meta izvinila zbog dodavanja riječi „terorist“ na propalestinske račune, rekavši da je problem koji je “nakratko uzrokovao neprikladne arapske prijevode” riješen. Glasnogovornik TikToka rekao je da kompanija “ne moderira niti uklanja sadržaj na temelju političke osjetljivosti”, dodajući da platforma uklanja “sadržaj koji krši smjernice zajednice, koje se jednako primjenjuju na sav sadržaj na TikToku”.

YouTube i X nisu odgovorili na Al Jazeerin zahtjev za komentar. Grupe za građanska prava ne prihvaćaju ova poricanja platformi. Ovog mjeseca 48 organizacija, uključujući 7amleh, Arapski centar za napredak društvenih mreža, koji se zalaže za digitalna prava palestinskog i arapskog civilnog društva, izdao je izjavu u kojoj poziva tehnološke kompanije da poštuju palestinska digitalna prava tijekom rata koji je u toku.

“Zabrinuti smo zbog značajne i nesrazmjerne cenzure palestinskih glasova putem uklanjanja sadržaja i sakrivanja hashtagova, među ostalim kršenjima”, stoji u izjavi. “Ova ograničenja za aktiviste, civilno društvo i branitelje ljudskih prava predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi izražavanja i pristupu informacijama, slobodi okupljanja i političkom učešću.”

Jalal Abukhater, menadžer 7amleha, rekao je da je organizacija dokumentirala 238 slučajeva propalestinske cenzure, uglavnom na Facebooku i Instagramu. To uključuje uklanjanje sadržaja i ograničenja računa.

“Postoje nesrazmjerni napori usmjereni na sadržaj vezan uz Palestinu”, rekao je Abukhater. “Nasuprot tome, službeni izraelski narativ, koliko god pretjerano nasilan mogao biti, dobio je više slobode jer Meta smatra da dolazi od ‘službenih’ entiteta, uključujući izraelsku vojsku i vladine dužnosnike.”

Dvadesetšestogodišnja marketinška menadžerica iz Bruxellesa koja je tražila da ostane anonimna, kako bi zaštitila svoj identitet, primijetila je da je pažnja koju je imala na Instagram pričama naglo pala kada je na svoj račun imala objavu o Palestini.

“Imam oko 800 pratilaca, a obično dobijem 200 pregleda za priču”, rekla je za Al Jazeeru. “Ali kad sam počela objavljivati o Palestini, primijetla sam da pregledi padaju.” Zabrinuta je jer njezina priča nije sadržavala eksplicitne slike niti govor mržnje.

“[Bilo je] o razumijevanju da su Palestinci ljudi i da zaslužuju živjeti slobodno u miru u regiji”, rekla je. “Zašto se to cenzurira?”

Još jedna korisnica Instagrama, 29-godišnja inženjerka iz Indije koja je također tražila anonimnost, primijetila je da njene Instagram priče o protestima u Los Angelesu i kalifornijskom zaljevu nemaju pregleda čak niti nakon sat vremena.

“To je bilo neobično”, rekla je. Potom je objavila selfie, koji je dobio uobičajenu pažnju, kako je rekla. Drugi korisnici imali su slična iskustva i sami su se žalili na platformama društvenih mreža.

“Nakon što sam objavio priču o ratu u Gazi na Instagramu, moj račun je blokiran”, objavio je Pulitzerom nagrađeni novinar Azmat Khan na platformi X. “Mnoge kolege i novinari prijavili su isto. To je prijetnja protoku informacija i vjerodostojnom novinarstvu o ratu bez presedana.”

Pakistanska autorica Fatima Bhutto također je rekla da je Instagram zabranjuje u sjeni i ograničava komentare i objave priča. “Toliko učim o tome kako demokracije i tehnologija surađuju na suzbijanju informacija tokom ilegalnih ratova za koje ne mogu dobiti podršku”, objavila je na platformi X. U videu koji je objavila na Instagramu rekla je da se njeni postovi ne prikazuju u feedovima njenih pratitelja na platformi. 

Ameer Al-Khatahtbeg, 25-godišnji osnivač i glavni urednik portala Muslim, novinske web stranice koja se fokusira na muslimanska pitanja, primijetio je da su postovi publikacije došli do znatno manje ljudi na Instagramu u posljednjih nekoliko dana, zabilježivši nagli pad sa 1,2 miliona prije početka rata, na nešto više od 160.000 tjedno, nakon što je rat počeo.

„Najuočljivija cenzura koji se provodi je ona prema bilo kojem računu koji u pričama i objavama na Instagramu uz hastagove kao što su #FreePalestine, and #ISStandWithPalestine, spominje ključne riječi kao što su ‘Palestina’, ‘Gaza’, ‘Hamas’, čak ‘Al Quds’ i ‘Jerusalem'“, rekao je Al-Khatahtbeg za Al Jazeeru. Muslim nije jedina publikacija koja je optužila platforme društvenih mreža za cenzuru.

Nekoliko dana nakon što je Hamas prvi napao Izrael, Mondoweiss, propalestinska novinska kuća sa sjedištem u SAD-u, rekla je da je TikTok zabranio njihov račun i da ga je vratio tek nekoliko sati kasnije nakon negodovanja na internetu. Quds News Network, sa sjedištem u Palestini objavio je na X-u da je Meta suspendirao njihovu stranicu na Facebooku. Ovo nije prvi put da su platforme društvenih mreža optužene za cenzuriranje glasova Palestinaca.

Nezavisni izvještaj koji je naručila Meta nakon izraelskog rata protiv Gaze 2021,, objavljen godinu kasnije, pokazao je da je kompanija negativno utjecala na ljudska prava palestinskih korisnika u područjima kao što su “sloboda izražavanja, sloboda okupljanja, političko sudjelovanje i nediskriminacija”. Prema nalazima, Facebook je od siječnja do lipnja 2020. primio 913 apela izraelske vlade da ograniči ili ukloni sadržaj sa svoje platforme. Facebook je pristao na 81 posto tih zahtjeva. “To nije novo. Palestinci su se i prije suočavali sa cenzurom Mete i sada to opet doživljavaju”, rekao je Al-Khatahtbeg.

U srpnju je EU donijela Zakon o digitalnim uslugama (DSA), nastojeći ukrotiti tehnologiju. Prema ovoj uredbi, platforme društvenih mreža moraju se pridržavati pravila koja osiguravaju digitalnu sigurnost i također štite slobodu izražavanja korisnika.

“Platforme moraju biti vrlo transparentne i jasne o tome koji je sadržaj dopušten prema njihovim uslovima te dosljedno i marljivo provoditi vlastitu politiku”, rekao je glasnogovornik EU-a u izjavi. “Ovo je posebno važno kada je riječ o nasilnom i terorističkom sadržaju.” Ono što je ključno, DSA također nalaže transparentnost oko zabrana iz sjene i drugih vrsta moderiranja sadržaja.

“Kada račun bude ograničen, korisnik mora biti obaviješten”, rekao je glasnogovornik i dodao da korisnici imaju pravo žalbe na odluku. Neki su stručnjaci, međutim, izrazili sumnju u efikasnost DSA-a u trenutnoj situaciji.

“U načelu, DSA pokriva zabranu iz sjene,” rekla je Andrea Renda, viša suradnica u Centru za studije europske politike, “ali u praksi će biti teže procesuirati ovo ponašanje u usporedbi sa širenjem dezinformacija na ove platforme“.

U konačnici, cenzura palestinskog sadržaja šteti novinarima, civilnom društvu i braniteljima ljudskih prava u vrijeme krize, rekao je Abukhater.

“Ključno je da kompanije prepoznaju svoju ulogu u ovom vitalnom trenutku i prepoznaju da je održavanje postojanog protoka informacija prema i iz Palestine apsolutno neophodno za spašavanje života i ublažavanje uticaja na ljudska prava, koji je cenzura mogla imati.”