Bez povećanja mirovina Hrvatska gubi bitku protiv siromaštva

U uvjetima visoke inflacije i rapidnog rasta cijena na gotovo svim tržištima, Hrvatska se suočava s ozbiljnim izazovima u borbi protiv siromaštva. Stanje je doseglo alarmantne razine, potaknuto enormnim poskupljenjima i neprestanim rastom cijena. U kontekstu sve izraženijeg ekonomske nesigurnosti, mogući prosvjedi umirovljenika predstavljaju stvarnost koja se nameće u javnom diskursu.

Unatoč naporima Vlade da ublaži ekonomske posljedice, uključujući vladine pakete pomoći i najavljeni rekordni porast mirovina od 8%, broj umirovljenika koji žive ispod granice siromaštva neprestano raste. Povećanja plaća i mirovina, kao i vladine intervencije, nisu uspjeli zaustaviti ovu zabrinjavajuću tendenciju.

Umirovljenici se sve češće suočavaju s dilemom odabira između nužnih medicinskih tretmana i osnovnih životnih potrepština, stvarajući ozbiljne posljedice za njihovu kvalitetu života.

Ljetni turistički vrhunac, karakterističan za Hrvatsku, povećao je potražnju za uslugama i robom. Međutim, mnogi trgovci, iznajmljivači i ugostitelji su iskoristili ovu priliku za znatno podizanje cijena, vođeni vlastitom pohlepom. Domicilno stanovništvo s nižim prihodima, posebno umirovljenici, postali su glavne žrtve ovog trenda, budući da njihovi prihodi ne mogu pratiti rapidan rast cijena.

Ključno je razumjeti da tržište ima svoje dinamike te da Vlada i druge institucije imaju ograničenu ulogu u reguliranju cijena. U tržišnoj ekonomiji, trgovci imaju slobodu formiranja cijena za svoje proizvode i usluge. Stoga će trgovci vjerojatno zadržavati visoke cijene dok postoji dostatna potražnja. Tek kada se interes kupaca smanji ili se smanji potražnja, trgovci će biti prisiljeni prilagoditi cijene.

U političkom smislu, Politička platforma "Umirovljenici zajedno" poziva umirovljeničke udruge da se informiraju o kretanjima cijena, osobito osnovnih živežnih namirnica. Umjesto pasivnosti ili apeliranja na vlast, platforma predlaže građanski odgovor putem bojkota prodavača koji nemoralno povećavaju cijene. Umirovljenici zajedno ističu svoju predanost u borbi za promjene u izračunu mirovina, s ciljem osiguravanja dostojanstvenih primanja i smanjenja siromaštva. Predložene promjene, uključujući izračun osnovice mirovina temeljen na neto plaći tijekom 10 najboljih godina, kao i povećanje mirovina uz ukidanje penalizacije, ocjenjuju se kao potencijalno efikasno oružje protiv rastućeg siromaštva umirovljenika.

S obzirom na sve navedeno, ključno je shvatiti da se suočavamo s dubokom i složenom problematikom koja zahtijeva koordinirane napore svih relevantnih aktera. U protivnom, ostali potezi bi se mogli smatrati površinskim mjerama s ciljem političkog PR-a, bez stvarnog utjecaja na život umirovljenika i opće gospodarske situacije u Hrvatskoj. (BUZ)