ALARMANTNO STANJE: U HRVATSKOJ DESECI TISUĆA GRAĐANA NE MOGU OSVARITI OSNOVNO LJUDSKO PRAVO

Palijativna skrb je temeljno ljudsko pravo, a Hrvatska već pet godina nema Nacionalni program za njezin razvoj. Sustav je spor, neujednačen i neodgovarajući - mnogi ostaju bez prijeko potrebne skrbi. Nedostatak educiranih stručnjaka, slab kapacitet u zdravstvu i socijalnoj skrbi, slaba suradnja među sektorima i ogromne regionalne razlike, čine skrb teško dostupnom, upozoravaju udruge koje se bave palijativnom skrbi te surađuju s korisnicima i njihovim obiteljima. Stoga su uputile javni apel za donošenje Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi.

Već sada oko 50.000 bolesnika u Hrvatskoj godišnje treba palijativnu skrb, a bit će ih sve više jer, iako je palijativna skrb namijenjena umirućim bolesnicima bez obzira na godine, činjenica je da je Hrvatska zemlja sa sve većim brojem starije, a time i često teško bolesne i umiruće populacije.

Već pet godina bez ključnog dokumenta

Nacionalni program razvoja palijativne skrbi nužan je za sustavno planiranje i unapređenje palijativne skrbi kao ključne zdravstvene i socijalne usluge. Prethodni program istekao je 2020. godine. 

"Unatoč najavama o njegovoj izradi, novi program još nije izrađen, pa tako ni usvojen, a većina posla počiva na udrugama i volonterima kojima su zbog nedonošenja Nacionalnog programa dodatno zavezane ruke, jer prema Nacionalnom programu, država raspoređuje sredstva iz europskih fondova namijenjenih za razvoj palijativne skrbi, a mi se ne pomičemo s mjesta'', upozoravaju iz Centra za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje - Krugovi, koji je s partnerima izradio zagovarački dokument za unaprjeđenje palijativne skrbi.

U Hrvatskoj je stanje alarmantno, naglasili su i pobrojali: ''206 postelja u javnom zdravstvu, 42 mobilna tima i 272 volontera ne mogu pokriti potrebe palijativnih pacijenata. Neagilnost mjerodavnih ozbiljno otežava razvoj palijativne skrbi, planiranje financijskih i ljudskih resursa te usporava usklađivanje s europskim standardima. Palijativna skrb osigurava dostojanstvo, olakšava patnju i poboljšava kvalitetu života teško bolesnim osobama i članovima njihovih obitelji. Ulaganje u palijativnu skrb ulaganje je u ljudskost. Vrijeme je da se podignu standardi te osigura ravnopravna i dostupna skrb za sve kojima je potrebna.''

Poražavajuće brojke

''Palijativna skrb je potrebna za 50 do 89 posto svih umirućih, što znači da u Hrvatskoj takvu pomoć treba između 26.000 i 46.000 bolesnika godišnje. U Hrvatskoj trenutačno djeluju 42 mobilna palijativna tima. Mnoge županije imaju samo jedan tim, a samo dvije osiguravaju dežurstvo vikendom i praznicima. U Mreži javne zdravstvene službe predviđeno je samo 206 postelja za palijativnu skrb, što je nedostatno za stvarne potrebe pacijenata. Aktivno je samo 272 volontera u palijativnoj skrbi, što znači da jedan volonter podržava između 95 i 169 bolesnika'', navode iz Krugova.

Kao ključne probleme na terenu ističu ''nedostatke u komunikaciji i koordinaciji – zdravstveni i socijalni sustavi nisu usklađeni, što rezultira neujednačenim planiranjem skrbi i nedostatnom podrškom pacijentima i članovima njihovih obitelji. Nedostatak kapaciteta i edukacije – stručnog kadra u medicinskom i socijalnom sektoru nema dovoljno, a postojeći stručnjaci nisu adekvatno educirani niti stimulirani za rad u palijativnoj skrbi. Oslanjanje na entuzijazam pojedinaca i udruga – sustav prečesto ovisi o osobnoj inicijativi i poznanstvima unutar sustava, dok udrugama nedostaje sustavna podrška.''

Palijativna skrb nije luksuz

Premda su se, kažu, u više navrata obraćali Vladi i resornim ministarstvima, a dokument s nedavno održanog okruglog stola poslan je i saborskim klubovima i političkim strankama, zasad nema pravog odgovora.

''Palijativna skrb nije luksuz, već osnovno ljudsko pravo, podsjećaju udruge i upozoravaju: ''Svaki dan odgode znači nepotrebnu patnju tisuća građana i njihovih obitelji. Vrijeme je da se sustavno i odgovorno pristupi ovom ključnom pitanju i osigura dostojanstvena skrb za najranjivije među nama.''