Zadar: predstavljen zbornik "Slatkost bašćine " profesora Maštrovića
U čast 70-tog rođendana profesora Tihomila Maštrovića na Sveučilištu u Zadru predstavljen zbornik "Slatkost bašćine". Zbornik na 811 stranica donosi 44 rada u čijem je nastanku sudjelovalo 47 znanstvenika
Sveučilište u Zadru i Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu jučer su u Multimedijalnoj dvorani Novog kampusa predstavili zbornik "Slatkost bašćine" nastao u čast umirovljenog sveučilišnog profesora Tihomilu Maštroviću u povodu njegovog 70-tog rođendana.
Ime zbornika preuzeto je iz „Planina“ Petra Zoranića, koji je u 16. stoljeću pisao: „I mi bismo odavud pobigli, ali nas slatkost bašćine uzdarži“. Maštrović je u svojoj znanstvenoj karijeri napuštao Zadar, ali mu se uvijek vraćao, o čemu svjedoči i spomenuti zbornik koji je uredio prof. dr. sc. Robert Bacalja.
- Ovaj zbornik može biti izvor znanja, ali i poticaj za upoznavanje drugih kultura i razvoj inovacija, naglasila je, između ostalog, prorektorica Sveučilišta, prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić.
- Maštrović je bio redoviti profesor na Hrvatskim studijima i Sveučilištu u Zadru, gdje je upamćen kao predavač najvažnijeg i najvećeg kolegija na kroatistici - Novija hrvatska književnost. Kao ravnatelj Nacionalne sveučilišne knjižnice napravio je pionirski korak za cijelu Europu po radnom vremenu 24 sata na dan. Autor je 12 znanstvenih knjiga i preko 100 rasprava, dobitnik više priznanja poput Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a ostat će zapamćen i kao najzaslužnija osoba za međunarodno priznanje hrvatskoga jezika, odnosno izbacivanje termina srpsko-hrvatski iz upotrebe, istakao je Bacalja.
O radu i zborniku koji na 811 stranica donosi 44 rada u čijem je nastanku sudjelovalo 47 znanstvenika, govorili su i akademik Mislav Ježić te professor emeritus Slobodan Prosperov Novak, istaknuvši obadvojica važnost Maštrovićeva nastojanja u očuvanju nacionalne baštine.
- Iznimno sam počašćen i na vrijednom daru zahvaljujem nakladnicima, u prvom redu Sveučilištu u Zadru na kojem sam 1970. godine započeo studiranje, ali i svoju karijeru sveučilišnog nastavnika 1993. godine, prije tri desetljeća, u jeku Domovinskog rata. Tada je čak 50 nastavnika napustilo Filozofski fakultet, a ja sam osjetio sam snažnu potrebu da dođem u grad koji je svakodnevno bio izložen bombardiranjima i u kojemu je bilo teško tada okupiti dovoljan broj nastavnika. Kao Zadranin, putovao sam i po 17 sati iz Zagreba kako bi držao nastavu, rekao je Maštrović te se zahvalio svima uključenim u realizaciju zbornika. (K. B.)
