TURUDIĆ BJESNI ZBOG CURENJA DOKUMENATA. SUD EU-a GA POKLOPIO: "NEMA TU TAJNE"
Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić komentirao je nedavno objavu očitovanja Europske komisije u postupku pred Sudom Europske unije, koji se vodi zbog pitanja tko bi trebao odlučivati o sukobu nadležnosti europskog i domaćeg tužiteljstva. Naljutilo ga je što je dokument Europske komisije završio u medijima, pa je najavio da će provjeriti odakle je iscurio u javnost. Optužio je one koji su ga objavili da su selektivni, jer je u postupku pred Sudom EU bilo i očitovanje DORH-a, kao i još pet zemalja članica.
Na sudu se odlučuje može li glavni državni odvjetnik odlučivati o sukobu nadležnosti između domaćeg i europskog tužiteljstva.
Što je bit ovog spora?
Od ranije je poznato da u Hrvatskoj o sukobu nadležnosti odlučuje šef DORH-a koji je, u sukobu nadležnosti oko afere Beroš-Petrač, taj predmet oduzeo europskom tužiteljstvu i predao ga hrvatskom USKOK-u.
Stranke Možemo i SDP, ukupno 33 saborska zastupnika, zatražile su ocjenu ustavnosti tog domaćeg rješenja, a Ustavni sud je tijekom postupka odlučio dobiti pravorijek Suda EU. Pitanje je može li glavni državni odvjetnik biti nadležan za odlučivanje u sukobu nadležnosti domaćeg i europskog tužiteljstva ili to mora biti sud.
Europska komisija: DORH nije neovisna treća strana
Nedavno je portal Telegram objavio očitovanje Europske komisije iz postupka pred Sudom EU, a zatim su o tom očitovanju u Saboru govorili i predstavnici Možemo i SDP-a. Europska komisija u svom službenom očitovanju navela je kako smatra da glavni državni odvjetnik ne može odlučivati o sukobu nadležnosti između EPPO-a i DORH-a jer nije neovisna treća strana u odnosu na domaće tužiteljstvo. Prema stavu Komisije, takvo hrvatsko zakonsko rješenje nije u skladu s Uredbom o EPPO-u i pravom EU-a. Konačnu odluku o tome donijet će Sud Europske unije.
Turudić je, nakon objave tog stajališta, najavio izvide jer drži da dokument Europske komisije nije smio izaći u medije. Kaže da je to kršenje pravila Suda EU. Citirao je odgovor koji je dobio od tajništva Suda.
"Skrećemo vam pozornost na činjenicu da se podnesci podneseni u okviru prethodnog postupka dostavljaju samo zainteresiranim osobama iz članka 23. Statuta. To su zapravo stranke u postupku. Radi dobrog odvijanja postupka, ti se podnesci ne mogu objaviti niti priopćiti trećim osobama sve dok je postupak u tijeku", rekao je Turudić i dodao: "Dakle, sve ovo što je izašlo u medije neovlašteno je objavljeno. Razmotrit ćemo to. Zatražili smo snimke press konferencije koja je održana." Mislio je pri tome na obraćanje medijima predstavnika Možemo i SDP-a.
"Vrlo selektivno je objavljeno samo očitovanje EK"
Turudić tvrdi da je objava podnesaka predviđena na internetskoj stranici Suda Europske unije tek nakon završetka postupka. "Dakle, svi su upoznati s ovom uputom Tajništva Suda. Oni su ozbiljna institucija. Čak i stranka koja daje očitovanje može reći da ne želi da se njezino očitovanje objavi", rekao je. "Vrlo selektivno je objavljeno samo očitovanje Europske komisije. Očitovanje su dali još Vlada Republike Hrvatske, DORH i pet država članica Europske unije. O tome se ništa nije reklo, ni A", rekao je Turudić.
Na pitanje zašto smatra da DORH ima ovlasti istraživati ovaj slučaj, Turudić je rekao da je upravo državno odvjetništvo nadležno za progon kaznenih djela počinjenih na području Hrvatske. "Državno odvjetništvo nadležno je za kaznena djela počinjena na teritoriju Republike Hrvatske", rekao je Turudić, aludirajući na to kako objava stajališta Europske komisije nije bila zakonita.
Sud EU: nema općeg načela apsolutne povjerljivosti
Index je Sudu Europske unije poslao upit o tome jesu li stranke u postupcima pred tim sudom dužne čuvati povjerljivost postupka, koje su posljedice eventualnog kršenja povjerljivosti, tko za to može odgovarati i tko utvrđuje je li do povrede povjerljivosti došlo.
Pitali smo i mogu li sudionici u postupku sami istraživati moguće kršenje povjerljivosti, jer je upravo Turudić kao čelnik DORH-a, koji je sudionik postupka, najavio da će istražiti zakonitost objave stajališta Europske komisije.
Iz Suda Europske unije odgovorili su nam da postupci pred Sudom EU-a ne podliježu općem pravilu apsolutne povjerljivosti.
"Premda određeni aspekti postupka mogu biti zaštićeni povjerljivošću, osobito kada je riječ o osjetljivim informacijama, poslovnim tajnama ili posebnim postupovnim mjerama koje odredi Sud, ne postoji opće načelo prema kojem su stranke dužne u potpunosti šutjeti o predmetima koji su u tijeku", odgovorili su Indexu iz Suda EU-a.
Dodali su da pisani podnesci koje dostavljaju stranke u pravilu nisu javni tijekom postupka. No znači li objava takvih dokumenata povredu povjerljivosti, ovisi o konkretnim okolnostima slučaja i o tome jesu li na te dokumente primijenjene posebne mjere povjerljivosti.
"Ocjena o tome je li povjerljivost povrijeđena, kao i moguće posljedice, u nadležnosti su relevantnih pravosudnih ili institucionalnih tijela", odgovorili su iz Suda EU-a.
Iz Suda su nam također odgovorili da Sud Europske unije nema sustav kaznenih sankcija za objavu postupovnih dokumenata niti ima istražne ovlasti usporedive s ovlastima nacionalnih državnih odvjetništava.
