Sveučilište u Zadru: posjet budućih nastavnika letenja
Budući vojni nastavnici letenja boravili su jučer na Sveučilištu u Zadru. Njihov dolazak je dio suradnje 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane sa Sveučilištem
Polaznici Specijalizacije za vojne nastavnike letenja boravili su jučer u stručnom posjetu Sveučilištu u Zadru. Ovaj program rezultat je dugogodišnje suradnje 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane sa Sveučilištem u Zadru, čijim završetkom polaznici stječu zvanje nastavnika letenja.
Program posjeta obuhvatio je razgledavanje rekonstruirane sveučilišne zgrade SEP (nekadašnja Tehnička škola), prigodne izložbe „Škola za umjetnost i obrt financirana sredstvima donacije Pasqualea Bakmaza: od izgradnje 1910. do obnove 2023.“, slušanje nekoliko predavanja te razgledavanje nautičkog i brodostrojarskog Transas simulatora pri Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru.
Kroz spomenutu izložbu buduće nastavnike proveli su Edi Modrinić iz Državnog arhiva u Zadru te Tamara Glušić iz Centra za projekte, znanost i transfer tehnologija Sveučilišta u Zadru. Modrinić je iznio detalje o povijesti zgrade za čiju je gradnju zaslužan trgovac Pasquale Paško Bakmaz, koji je za tu namjenu oporučno ostavio 50.000 forinti. Uz to donirao je i financijska sredstva za nadogradnju zvonika katedrale sv. Stošije, za zadarsko sirotište kao što je i oprostio dio dugovanja dužnicima.
- Na izložbi je prikazan proces rušenja bedema koji su stajali i na ovom mjestu, čime se otvorio prostor za gradnju nekih značajnih objekata. Bakmaz je za života poticao školovanje obrtnika jer se grad počeo ubrzano gospodarski razvijati, kako s tvornicama likera, užadi, sapuna, tjestenine… tako i na drugim područjima za što je trebao kvalificiran kadar, naglasio je Modrinić.
Prof. dr. sc. Josip Faričić budućim nastavnicima letenja održao je predavanje „Vojno-geografsko značenje Zadra kroz prošlost“, upoznavajući ih s povijesnim mijenama vrednovanja njegovoga strateškog geografskog položaja.
- Zadar je dobar primjer kontinuirane važnosti ključne točke na istočnoj obali Jadrana, o čemu svjedoče brojni ratovi, a posljedično i brojna razaranja, istakao je Faričić i dodao kako je Zadar kroz povijest funkcionirao kao dio pomorsko-geografskog sustava Sredozemlja.
- Jadran je tisućljećima funkcionirao kao medij komunikacije što je rezultiralo i različitim interakcijama, koje su nekada bile mirne, a nekada turbulentne s odrazom na razmjenu roba, ideja i tehnologija. Stoljećima su stvarane poveznice obalnih hrvatskih gradova s prekomorskima i zaobalnima, dok je u zadnje vrijeme bitno povezivanje tih urbanih središta sa Zagrebom, koji je u globalnim razmjerima primorski grad, rekao je dalje Faričić te naglasio kako je zadarska regija stoljećima ključna hrvatska karika.
Doc. dr. sc. Vedrana Glavaš s Odjela za arheologiju održala je predavanje „Zračna arheologija: metode i primjena“, dok je buduće vojne nastavnike na Odjelu za geografiju izv. prof. dr. sc. Ante Šiljeg sa suradnicima upoznao sa sustavima besposadnih letjelica i njihovoj ulozi u istraživanjima prostora. (K. B.)
