SVAKI DRUGI GRAĐANIN U NJEMAČKOJ SE OSJEĆA NESIGURNO
Sve veći broj građana Njemačke ne osjeća se sigurno u javnom prostoru. Je li uzrok tome rasprava o "slici grada"? Evo rezultata najnovijeg ispitivanja javnog mnijenja o tom i drugim političkim pitanjima.
Izjava kancelara Friedricha Merza o migraciji i javnoj sigurnosti polarizira Njemačku već tjednima. Sredinom listopada Merz je rekao da savezna vlada ispravlja ranije propuste u migrantskoj politici i postiže napredak, „ali mi, naravno, još uvijek imamo taj problem u slici grada, i zato ministar unutarnjih poslova sada također omogućuje i provodi povratke u vrlo velikoj mjeri“.
Tek tjedan dana nakon svoje izjave Merz je postao konkretniji: Njemačkoj je potrebno doseljavanje, posebno za tržište rada. On je naglasio da probleme stvaraju oni migranti koji nemaju trajni boravišni status, ne rade i ne pridržavaju se pravila. Za te izjave Merz je djelomično dobio podršku, ali i kritike iz nekih drugih političkih stranaka i civilnog društva.
Rastuća nesigurnost
Kako na tu raspravu reagiraju građani? Time su se pozabavili istraživači javnog mnijenja iz instituta infratest-dimap. Za Deutschlandtrend, anketu javnog servisa ARD, između 3. i 5. studenoga ispitali su 1.300 njemačkih građana s pravom glasa. Svaka druga osoba navodi da se osjeća nesigurno na javnim mjestima, ulicama i u javnom prijevozu. Prije osam godina taj je udio bio upola manji.
Doljnja grafika prikazuje osjećaj sigurnosti s obzirom na spol, veličinu mjesta stanovanja i starosnu dob. Svjetloplavo je označen broj onih koji se osjećaju sigurnima, sivo neodlučnih i tamnoplavo onih koji osjećaju nesigurnost.
Najveći strah odnosi se na krađe i verbalne napade u javnosti. Rjeđe su brige da bi se moglo postati žrtvom fizičkog ili seksualnog napada, odnosno terorističkog čina.
Je li rasprava o „slici grada" to što potiče osjećaj nesigurnosti? Povezivanje migracije i javne sigurnosti? Zapravo je mnogo vjerojatnije da će se postati žrtvom nasilja kod kuće. Godine 2024. u Njemačkoj je zabilježeno više od 265.000 slučajeva obiteljskog nasilja – novi rekord. Gotovo tri četvrtine žrtava su žene, a u tri od četiri slučaja počinitelj je bio partner ili bivši partner. Savezni kriminalistički ured utvrdio je da se oko 71 posto teških seksualnih delikata događa u privatnim stanovima, a samo oko 21 posto u javnom prostoru.
Koje probleme ima Njemačka?
Tema migracije i u studenome na Deutschlandtrendu i dalje predvodi popis političkih problema kojima bi se, prema mišljenju građana, politika trebala baviti. 32 posto ispitanih navelo je tu temu. 28 posto brine se zbog stanja njemačkog gospodarstva.
Doljnja grafika prikazuje rang-listu najvažnijih problema: doseljavanje, gospodarstvo, socijalnu nepravdu, zaštitu okoliša, mirovine, naoružane sukobe, obrazovanje, unutarnju sigurnost, zdravstvo te politiku i upravu.
U odnosu na prošlo ljeto, osobito je porasla važnost gospodarskih pitanja (+7 posto). Teme poput socijalne pravednosti i siromaštva samo 18 posto ispitanika smatra hitnim problemima. Zaštitu okoliša i klimatske promjene navodi 14 posto.
Nestabilna vremena – i u vanjskoj politici
Popis problema njemačkih građana odražava općenito porast nesigurnosti. Osjećaj državne stabilnosti je narušen. U usporedbi s 2015. godinom, samo još 38 posto građana vanjskopolitičku situaciju Njemačke doživljava kao sigurnu (-36 posto). Još je veći pad što se tiče gospodarskog položaja Njemačke u svijetu – samo 29 posto ga smatra sigurnim (-56). I društvena stabilnost se dovodi u pitanje: samo 26 posto građana naziva ju sigurnom (-37).
Donja anketa prikazuje mišljenje ispitanika o vanjskopolitičkoj situaciji Njemačke, gospodarskom položaju Njemačke u svijetu i društvenoj stabilnosti. Svjetloplavo je označen broj onih koji iz smatraju sigurnima, sivo neodlučne i tamnoplavo one koji ocjenjuju da su vanjskopolitička situacija, položaj Njemačke i stabilnost nesigurni.
No osobne životne okolnosti procjenjuju se pozitivnije. Većina ispitanika svoje neposredno životno okruženje, osobni životni standard i – ako su zaposleni – radno mjesto smatra sigurnima. No osjećaj sigurnosti i tu je tijekom desetljeća znatno oslabio. Povjerenje u stabilne financijske mogućnosti u starosti ima tek polovica građana. U sigurnu budućnost svoje djece vjeruje samo 27 posto Nijemaca – otprilike upola manje nego prije deset godina.
Loše ocjene za saveznu vladu
U takvoj situaciji Nijemci su vrlo nezadovoljni radom političara. Građani primjećuju loše raspoloženje i nejedinstvo u koaliciji sastavljenoj od konzervativnih stranaka Unije CDU/CSU i socijaldemokrata. 79 posto ispitanika zabrinuto je što se tiče spremnosti vladajućih stranaka na kompromise i sumnja da će, s obzirom na političke razlike, još moći pronaći zajednička rješenja za goruća pitanja.
Prema prosudbi građana, vladajuća koalicija nakon samo pola godine na vlasti ne stoji mnogo bolje od takozvane „semafor-koalicije" SPD-a, Zelenih i FDP-a, koja je propala prije godinu dana. Samo 22 posto ispitanika u aktualnom ARD-Deutschlandtrendu smatra da vlada dobro radi svoj posao. 76 posto ih je manje ili nimalo zadovoljno.
Stranke Unije i AfD i dalje izjednačeni
Kad bi se izbori održali sljedeće nedjelje, CDU/CSU bi dobio 27 posto glasova, SPD 14 posto. Koalicija više ne bi imala većinu u Bundestagu.
Djelomično krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) ponovno bi s 26 posto glasova bila druga najjača snaga. Zeleni (12 posto) i Ljevica (10 posto) ostaju stabilni u usporedbi s listopadskom anketom. Neovisno o trenutnim stranačkim preferencijama, birački potencijal se smanjuje: samo kod AfD-a bilježi se blagi rast – oko tri od deset birača sada načelno smatra tu stranku prihvatljivom za biranje.
