POSLODAVCI IH UZIMAJU PRIJE NEGO STRANE RADNIKE, A SATNICA SE SVAKE GODINE POVEĆAVA: PONUDA JE RAZNOLIKA
U turizmu ih ljeti u Hrvatskoj radi oko 30.000.
Studenti zagrebačkog Sveučilišta, njih oko 30.000, značajan su dio hrvatskog turizma, a i prije nego postanu studenti, već kao maturanti, mogu ljeti raditi preko Student servisa i zaraditi za početak studiranja, rekao je Hini ravnatelj Studentskog centra (SC) Zagreb Mario Župan.
"Maturanti kad završe srednju školu i polože državnu maturu mogu se učlaniti u Student servis i raditi cijelo ljeto do 1. listopada dok ne počne akademska godina", kaže Župan.
Prošlo ljeto je preko Student servisa radilo oko 3800 maturanata.
Preko Student servisa maturanti rade sukladno zakonu i određenoj satnici, te jedino trebaju otvoriti žiro račun u banci u kojoj to žele, a SC ima suradnju s bankama koje nude razne pakete. "Tako da maturanti mogu zaraditi jedan lijepi prihod prije nego što na jesen krenu na fakultet. Ponuda svih poslova objavljena je na internetskim stranicama SC-a Zagreb i društvenim mrežama", kaže ravnatelj SC-a u razgovoru s novinarkom Marinom Bujan.
Studentima zagrebačkog Sveučilišta koji nisu iz Zagreba, a ljeti žele ostati u glavnom gradu, SC omogućava ljetni smještaj od 15. srpnja do 1. rujna za 180 eura, što je u prosjeku četiri eura dnevno. To se odnosi na studente koji su aplicirali za studentski dom, bez obzira jesu li ga ili nisu dobili, ili na podstanarstvo za koje im država daje 60 eura mjesečno.
Takvih studenata koji ljeti žele ostati u Zagrebu i raditi svakog je ljeta od 700 do 900, kaže ravnatelj SC-a Zagreb.
Velika ponuda
Na razini Studentskog centra Zagreb, poslove studentima nudi 12.500 poslodavaca. Usluge Student servisa koristi 44.000 studenata, a od njih oko 30.000 sigurno ljeti radi u turizmu u Hrvatskoj. "Tako da imamo veliku lepezu i za poslodavce, i za studente i za maturante", istaknuo je Župan.
Studenti u turizmu rade razne poslove, u ugostiteljstvu, trgovini, call centrima, poslove programera, IT tehničara, hostesa, animatora, fitness trenera, spasilaca u moru i u bazenima...
Službena im satnica iznosi 6,56 eura, ali ona je u prosjeku sigurno sedam eura, a penje se i do 11 i 12 eura, ovisno o kakvim poslovima se radi. Uvećana je za noćni rad, rad nedjeljom i blagdanom, sukladno zakonu.
Satnica se svake godine povećava temeljem izračuna bruto plaće u Hrvatskoj, te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, odnosno Vlada, donosi iznos za minimalnu satnicu. Kada je 2018. donesen Zakon o studentskom posredovanju minimalna satnica bila je 18 i pol kuna, što je oko 2,30 eura, a sada je narasla na 6,56 eura, kaže Župan.
U osam godina, dodaje, to je povećanje za 200 posto, dok je cijena studentskog obroka i dalje ostala zaštićena i iznosi 0,86 eura.
Cijena subvencioniranog smještaja kojeg studenti mjesečno plaćaju u studentskim domovima iznosi od 40 do 110 eura, ovisno o tome u kojoj su kategoriji, a u to im je uračunat i besplatan internet i kompletne režije. "Za jedan vikend rada, student podmiri trošak hrane i subvencioniranog smještaja. Studenti u prosjeku u ljetnim mjesecima zarade od 3000 do 6000 eura", ističe ravnatelj zagrebačkog SC-a.
Ako studenti nisu prijavljeni na roditelja, njihov neoporeziv dio je do 12.000 eura godišnje, a sve što prijeđe taj iznos plaćaju 20 posto razlike poreza na dohodak između onog iznosa od 12.000 eura do iznosa kojeg su prešli.
A ako su studenti prijavljeni na roditelja, onda je porezna olakšica 3600 eura godišnje.
Ravnatelj zagrebačkog SC-a ističe da su oni posrednici studentima i štite njihova prava pa u slučaju da ih poslodavac ne plati isplaćuju im što su zaradili, podnose tužbu protiv tog poslodavca i blokiraju ga. Također, podnose inspekciji zahtjev za kontrole. Također, ako poslodavac studentu ne plati primjerice noćni rad, rad nedjeljom ili blagdanom, SC je na usluzi studentima.
"Znači, apsolutno Studentski centar stoji na usluzi studentu ne samo za posredovanje nego i za sve usluge u slučajevima zlostavljanja, mobinga ili bilo čega drugoga", kaže Župan.
Naglašava i da hrvatski poslodavci više vole ljeti zaposliti studenta nego stranog radnika jer sa studentima nema jezične barijere, a i lakše razumiju poslove i prilagođavaju se tržištu rada. Studenti su im zanimljiviji jer su za njih ulaganje u buduću radnu snagu, događa se da poslije dobiju i stipendije od raznih tvrtki, poslodavac ulaže u talent.
Također, strani radnici za razliku od studenata rade na drugim poslovima, uglavnom na građevini, u ugostiteljstvu na poslovima pomoćnih radnika i kuhara, dok studenti rade razne poslove.
