Poetsko-filozofske studije Dragutina Lučića Luce
Knjiga poetsko-filozofijskih eseja i studija "Niti-niti" Dragutina Lučića Luce, u kojoj se autor usredotočio na složeno međudjelovanje filozofije i pjesništva, odnosno mišljenja i pjevanja, objavljena je u nakladi Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika.
U sedam eseja Lučić analizira i interpretira bitne opuse značajnih pjesnika (književnika) i filozofa Friedricha Nietzschea, Tina Ujevića, Sørena Aabyea Kierkegaarda, Vanje Sutlića, Karla Marxa, Alberta Moravije, Martina Heideggera, ili, kako recenzent Ozren Žunec kaže, interpretira tekstova najvažnijih europskih mislilaca u posljednjih sto i pedeset godina.
Svima njima nadahnuće izvire iz poezije ili filozofije, ili obojega, pa djelo pjesnikā neminovno zrači i filozofičnošću, a djelo filozofā poetičnošću, ističe u sažetku Milan Soklić.
Od sedam eseja u pogovoru Jelena Lužina ocjenjuje da četvrti, "Defektologika ili strah koji se skriva pred samim sobom: uz kontrapunkt Sutlić – Marx", ne samo figurira kao središnji nego i funkcionira kao tematsko središte knjige.
To je znanstvena autorska knjiga u kojoj Dragutin Lučić Luce nastoji dijagnosticirati ograničenost metafizičkog, odnosno, logocentričkog uma koji je ozbiljen u tehnologičkoj vladavini Zemljom. Polazeći od tog uvida, autor u pjesničko-mislilačkim putanjama, ponajprije Nietzschea i Ujevića, pa i Kierkegaarda, traga za motivima jedne nove/stare pjesničko-mislilačke istine, ocjenjuje recenzent Ozren Žunec.
Autor pokušava zakoračiti u znanje koje se ne ozbiljuje u znanostima, nego se realizira u znamenima, pa bi se moglo govoriti o pjesničkoj spoznaji i pjesničkoj istini, zaključuje Žunec.
Dragutin Lučić Luce objavio je pet dramskih tekstova od koji jedan u suautorstvu. Kulturološke eseje i filozofske studije objavljivao je u nizu časopisa, zbornika i monografija.
Jelena Lužina ocjenjuje da je Lučić "čudan svat", počeo je studirati politologiju, tijekom studija "zabrazdio" u filozofiju, desetljećima živio od novinarstva i do perfekcije dotjerao ono što se obično naziva autorskom rečenicom i autorskim stilom. (Hina)
