NOVI UDARAC ZA SRBIJU? PLAN EUROPSKE KOMISIJE NAIŠAO NA OTPOR, JEDNA ZEMLJA SPREMNA ULOŽITI VETO
Europska komisija želi iskoristiti napredak Srbije u pristupnim pregovorima kako bi spriječila njezino udaljavanje od EU-a. No dio država članica nije uvjeren u taj pristup.
Pokušaj Europske komisije da ubrza srbijanski put prema članstvu u Europskoj uniji vjerojatno neće dobiti potrebnu potporu država članica, što razotkriva sve dublje podjele oko toga kako bi zemlje kandidatkinje trebale napredovati prema članstvu.
Komisija će u srijedu od veleposlanika država članica EU-a, koji se sastaju u Bruxellesu, zatražiti odobrenje za otvaranje novog pregovaračkog "klastera" – skupine reformi koje zemlje kandidatkinje moraju provesti prije ulaska u Uniju. Međutim, nekoliko vlada skeptično je prema tom prijedlogu, a Nizozemska je spremna staviti veto, reklo je za POLITICO pet diplomata i dužnosnika. Sugovornici su govorili pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti razgovora iza zatvorenih vrata.
Neslaganje odražava širu raspravu o svrsi proširenja EU-a. Prema riječima dvojice dužnosnika, Komisija sve više predstavlja proširenje kao geopolitički alat kojim želi potaknuti zemlje u europskom susjedstvu na jače povezivanje s Europom i udaljavanje od suparničkih sila. No neke države članice strahuju da bi kandidatkinje mogle biti nagrađene prije nego što ostvare dovoljan napredak u području demokracije i pravosuđa.
Otvaranjem trećeg klastera započeli bi pregovori o usklađivanju srbijanskih pravila o prekograničnim uslugama s jedinstvenim tržištem EU-a, uključujući priznavanje stručnih kvalifikacija i mjere za olakšavanje poslovanja preko granica.
„Otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima Srbije s Europskom unijom odavno kasni”, rekao je srbijanski ministar za europske integracije Nemanja Starović.
„Srbija je praktično blokirana na toj točki već gotovo pet godina. Teško je tvrditi da reforme koje je državna uprava provela od 2022. godine ne zaslužuju barem ovako skroman pomak u procesu.”
Ponovno odgađanje odluke, dodao je, značilo bi propuštenu priliku za poticanje budućih reformi i bilo bi „najbolji mogući dar protueuropskim političkim snagama, kako u Srbiji tako i diljem kontinenta”.
Europska komisija uglavnom dijeli takvu procjenu. Dužnosnici u Bruxellesu već dugo preporučuju otvaranje tog klastera, no za odluku je potrebna jednoglasna potpora svih 27 država članica, a proces je zastao zbog zabrinutosti oko stanja ljudskih prava u Srbiji.
Nizozemska će, međutim, nastaviti protivljenje novim koracima u proširenju kada je riječ o Srbiji u sadašnjim okolnostima. Diplomati još dviju država članica rekli su da je malo vjerojatno da će inicijativa za otvaranje novog klastera uskoro napredovati. Prema riječima jednog od njih, napredovanje zemlje koja održava bliske odnose s Rusijom poslalo bi pogrešnu poruku u trenutku kada Ukrajina i Moldavija još nisu otvorile sve svoje formalne pregovaračke klastere.
Pokušaj da se proširenje pretvori u „geopolitički alat” za zadržavanje Srbije uz Europsku uniju, rekao je jedan diplomat koji kritizira taj plan, funkcionira „dok ne postanu članica, a tada prerasta u geopolitičku glavobolju golemih razmjera”.
Suprotne procjene
Srbijanski parlament prošlog je mjeseca usvojio niz izmjena kojima su ublaženi sporni zakoni što ih je početkom godine donijela vladajuća stranka. Pravni stručnjaci upozoravali su da bi ti zakoni narušili neovisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije. Uz to, dužnosnici ističu da je doneseno gotovo dvadesetak zakonskih izmjena radi usklađivanja s pravilima EU-a, uključujući jačanje upravljanja europskim fondovima i usklađivanje s pravilima unutarnjeg tržišta.
No čini se da procjene same Komisije upućuju u različitim smjerovima. U internom dokumentu koji je uoči sastanka u srijedu podijeljen veleposlanicima, a u koji je POLITICO imao uvid, Komisija navodi da je „Srbija nedavno provela značajan dio preuzetih obveza” prema Bruxellesu. Zaključuje da je „nakon tih koraka Srbija ispravila nazadovanje do kojeg je došlo” nakon donošenja spornih zakona u siječnju te da bi njezin pristupni proces trebao napredovati.
Samo nekoliko tjedana ranije, međutim, u povjerljivom izvješću o Srbiji do kojeg je došao POLITICO, Komisija je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog stanja ljudskih prava, upozorivši da se „pritisak na organizacije civilnog društva i novinare pojačao, uključujući kampanje blaćenja pojedinaca i organizacija koje zagovaraju vladavinu prava i borbu protiv korupcije”.
U analizi se također navodi da „nije ostvaren nikakav napredak u nizu velikih korupcijskih slučajeva”, uključujući istragu o urušavanju betonske nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, u kojem je poginulo 16 ljudi i koje je potaknulo val prosvjeda diljem zemlje.
Ako ne bude donesena odluka o otvaranju klastera, Komisija će pokušati pronaći druge načine da nagradi Beograd za provedene zakonske izmjene, rekla su dvojica dužnosnika. Trenutačno se sastavlja popis mogućih opcija, no malo je vjerojatno da će biti predstavljen prije izvanrednih parlamentarnih izbora koji se očekuju u nadolazećim mjesecima, nakon iznenadne najave predsjednika Aleksandra Vučića da će se povući s dužnosti. Očekuje se da će se kandidirati za premijera.
„I dalje smo u potpunosti predani nastavku reformi i ohrabrilo bi nas kada bi ti napori bili prepoznati odlukom utemeljenom na zaslugama”, rekao je za POLITICO srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić.
„U slučaju Srbije proširenje je očito obostrano korisno i predstavlja čin strateške dalekovidnosti. Dovoljno je pogledati kartu.”
„Nedavno smo poduzeli značajne zakonodavne i institucionalne korake za jačanje vladavine prava, izravno odgovarajući na preporuke Europske komisije”, dodao je.
