Ivana Bodrožić : finalistica prestižne talijanske književne nagrade

Naša proslavljena spisateljica i kolumnistica , rođena i odrasla u Vukovaru, doživjela je počast kad je njezin roman Sinovi,kćeri , objavljen već u Italiji i Americi, uvršten u finalni izbor najboljih europskih naslova po odabiru žirija prestižne talijanske književne nagrade Premio Rapallo 2023.

26.09.2023. - 13:27
27.09.2023. - 05:39
Ivana Bodrožić :  finalistica prestižne talijanske književne nagrade
Foto: Ivana Bodrožić/foto privatna arhiva

Prestižna talijanska književna nagrada Premio Rapallo BPER Banca 2023., ove godine prvi put je uvela i međunarodnu kategoriju

Roman istaknute hrvatske spisateljice Ivane Bodrožić Sinovi, kćeri finalist je prestižne talijanske književne nagrade Premio Rapallo BPER Banca 2023. Premio Rapallo dodjeljuje se talijanskim autoricama od 1985. godine, a ove je godine prvi put uvedena međunarodna kategorija za autorice iz 27 zemalja EU-a. 

Uz Ivanu Bodrožić u užem su izboru Catherine Dunne, Najat El Hatchmi, Annie Ernaux, Amelie Nothomb, Helga Schubert i Tatiana Tibuleac.

Ivana Bodrožić na društvenim je mrežama tim povodom napisala: "Sad sam sve vidjela, draga Annie, neću se ni ustajati s poda, but thank you, merci, grazie mille, sono ragazza fortunata."

 Talijansko izdanje, Figli, figlie objavio je Sellerio u prijevodu Estere Miočić, predstavljeno je početkom mjeseca na Književnom festivalu u Mantovi, a La Repubblica ga je već uvrstila među TOP 10 knjiga tjedna.

 Američko izdanje, Sons, Daughters priprema Seven Stories Press za siječanj 2024., u prijevodu Ellen Elias-Bursać.

Usto, roman „Sinovi, kćeri“ dobitnik je ugledne Nagrade „Meša Selimović“ za najbolji roman, trenutačno je u 4. izdanju, te je uvršten i u finale književne nagrade Tportala za najbolji hrvatski roman, a objavio ga je Corto Literary u imprintu Hermes. ( BH)

"Ivana Bodrožić donosi nam priču o obitelji, ljubavi, tijelu, ženskosti i slobodi ispripovijedanu iz tri perspektive: jedne kćeri, jednog sina i jedne majke. Na momente lirski, a s izraženom dramskom napetošću koja se najbolje uočava u odnosu između majke i kćeri, ovaj nam roman donosi i priču o drugosti, prvenstveno drugosti u tijelu. Ukazuje i na neraskidivu vezu između naših privatnih sloboda, ljudskog dostojanstva i društvenih okolnosti te posredstvom empatije kao najvažnijim rekvizitom, razbija okove i otključava naše živote, zapretene obiteljske odnose i zabranjene ljubavi. Kći koja nakon nesreće ostaje nepokretna, bez mogućnosti govora, prikovana za bolnički krevet, može samo pomicati zjenice. Fizički sputana i svjesna sebe osuđena je na prisjećanje. Sin, zarobljen u tijelu koje ne osjeća svojim, u dodijeljenoj ulozi koja mu je od prve svijesti o sebi strana, prisiljen je izdržati nerazumijevanje i najgora iživljavanja okoline kako bi mogao biti ono što jest. Majka nosi teret generacija, izobličena nasilnim patrijarhatom, odrasta uz zabrane i opomene, s lekcijom kako nikada nije dovoljno dobra u svijetu u kojem nema prostora za njezine želje i htijenja. Ulančani su u jednu priču u kojoj svatko dobiva pravo na svoju istinu, svoju bol i želju da preživi; djeca koja pate za roditeljskom potvrdom, sinovi i kćeri koji žude za prihvaćanjem društva, roditelji oblikovani strahom koji zatim istim teško povrjeđuju svoju djecu". (BH)

   0
   0