HDD: Izložba feminističkog dizajna od osamdesetih do danas
Izložba „Sindikat žena… Dizajn feminističkih promotivnih materijala od 1980-ih do danas“, koja se otvara u utorak, 23. siječnja u zagrebačkoj HDD galeriji, prikazuje raspon dizajnerskih projekata realiziranih u feminističkom kontekstu u proteklih četrdesetak godina.
Predstavit će se izbor promotivnih materijala, publikacija, plakata i drugih oblika i strategija vizualnog komuniciranja, od skromnih produkcijskih početaka aktivistica-dizajnerica, preko renomiranih radova do dizajnerica i ilustratorica koje djeluju danas.
Iz Hrvatskog dizajnerskog društva kažu kako to nije sveobuhvatni pregled dizajnerske produkcije informativno-promotivnih materijala feminističkih organizacija, ali nudi cjelovit uvid u dizajnerske ideje, pristupe, produkcijske uvjete i društveni kontekst u kojima su nastajala ova dizajnerska rješenja.
Većinu feminističkih tiskanih materijala s kraja 1980-ih i početka 1990-ih oblikovale su same aktivistkinje, koristeći škare, fotokopirne uređaje, flomastere i pisaće mašine, u najboljoj maniri onog što se naziva „aktivistički dizajn“, u estetskom i svjetonazorskom okrilju DIY i fanzinske kulture te epohe.
"Stoga se ova izložba neizbježno u jednom svom važnom dijelu oslanja na produkciju iza koje stoje nama nepoznate, nepotpisane autorice, ili one čijim imenima nismo mogli ući u trag, no njima se vrlo rano priključuje čitav niz autorica koje su bile ili će s vremenom postati neka od središnjih imena hrvatske dizajnerske i umjetničke scene", ističu.
Među njima su Sanja Iveković, Sanja Bachrach Krištofić, Iva Babaja, Ira Payer, Barbara Blasin, Koraljka Vlajo, Dora Bilić i Tina Müller, Goga Golik, Ana Labudović, Tessa Bachrach Krištofić, Tea Šokac, Gabrijela Ivanov.
Feminističke promotivne materijale oblikuju i dizajneri, primjerice Dejan Dragosavac, Dejan Kršić, Ivan Klisurić, Jimbo Bernhaus, Krešimir Ćuk, Mirko Ilić.
Nakon 2000. feminističkim udrugama svoje profesionalne usluge nude i najeksponiranije oglašivačke agencije, Bruketa&Žinić ili dizajnerske tvrtke poput Bestias Dizajna.
Izložba donosi i neke primjere dizajnerskih rješenja iz regije, odabrane zbog srodnosti u pristupu i utjecaju na hrvatsku produkciju.
Od 2010-ih razne organizacije razvile su svoje promotivne strategije i surađivale s dizajnericama/ima na osmišljavanju cjelovitih vizualnih identiteta, kao za Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke, koji su u cijelosti oblikovale Dora Bilić i Tina Müller ili vizualni identitet organizacije B.a.B.e. koji potpisuje Goga Golik.
Iz suvremene produkcije uvrštene su autorice i rješenja koje govore o još uvijek aktualnim rodnim pitanjima u društvu, kao i one radove koji kroz subjektivan autorski pristup ukazuju na istu problematiku. Promotivne materijale s feminističkom agendom danas rade i ilustratorice, primjerice Rina Barbarić, Hana Tintor i Hana Vrca, Ena Jurov.
Izložba će biti otvorena do 5. veljače. (Hina)
