BANKE U SRBIJI POČELE KORISTITI JEDINSTVENI PLATNI SUSTAV U EURIMA
Poslovne banke u Srbiji počele su od utorka primjenu platnog sustava Jedinstvenog područja za plaćanja u eurima (SEPA) s 27 članica Eurposke unije i još 14 priduženih država i teritorija, koji donosi znatno povoljnije naknade u platnim transakcijama osobnih i poslovnih uplata i isplata.
Članicom SEPA Srbija je postala u svibnju 2025. godine, što je omogućilo domaćim bankama da se uključe u pojedinačne platne sheme uplata i isplata u okviru SEPA, a Narodne banke Srbije (NBS) tada je najavila znatno niže naknade i provizije od uobičajenog međunarodnog platnog sustava SWIFT.
Priključenje SEPA platnim shemama "znači brže, efikasnije i povoljnije transakcije sa zemljama Europske unije i regije" jer će doznake biti raspoložive odmah nakon prijema u domaćoj banci.
Prema podacima NBS-a, skoro 45 posto doznačenih svota u Srbiju dolazi iz zemalja članica EU-a, a ukupni priljevi poduzeća i građana iz inozemstva u eurima tijekom 2025. bili su 46,5 milijardi eura - od tog je 43,6 milijardi eura u poslovnim transakcijama, a oko 2,9 milijardi eura promet na računima građana.
Približno 46,6 milijardi eura su bila ukupna plaćanja gospodarstva prema inozemstvu, a fizičkih osoba oko milijardu i pol eura.
U SEPA sustavu je do danas 18 poslovnih banaka čije se provizije u oba smjera pojedinačno razlikuju, od toga da se naknade za elektroničke prilive iz inozemstva ne naplaćuju, do provizija od 0,1 do do 0,50 posto, ovisno o svoti.
Platne transakcije u ostalim valutama, kao i transakcije iz ili prema zemljama koje nisu članice područja SEPA, nastavit će se posredstvom sustava SWIFT, koji se primjenjuje u praktično svim zemljama svijeta i podržava sve valute.
Prema obavijestima banaka, primjenom SWIFT plaćanja provizija je 0,7 posto od iznosa, odnosno minimum oko 25 eura, dok su provizije u SEPA sustavu 0,4 posto, odnosno minimum oko pet eura, a maksimalno oko 34 eura.
Provizije za uplatu humanitarne pomoći se ne naplaćuju u oba sustava.
