ALARM ZBOG VODE: HIDROLOŠKA SUŠA RUŠI REKORDE NA DUNAVU I DRAVI
Rekordno niski vodostaji, suhi dijelovi riječnih korita i ponovno vidljivi davno potopljeni brodovi upozoravaju da hidrološka suša snažno pogađa Hrvatsku. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, posljedice nisu ograničene samo na rijeke. Razine podzemnih voda u središnjoj, sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj nastavljaju se snižavati te se na pojedinim mjestima približavaju povijesnim minimumima.
Na hidrološkoj postaji Batina Dunav je 3. kolovoza 2026. dosegnuo vodostaj od -142 centimetra, najniži otkako postoje mjerenja na toj postaji. Tijekom čak 66 posto dosadašnjeg dijela godine rijeka je bila ispod praga hidrološke suše. Takvo dugotrajno zadržavanje izrazito niskih vrijednosti pokazuje da je hidrološka suša poprimila ekstremna obilježja.
Dunav i Drava srušili povijesne minimume
Dunav je već 15. srpnja pao ispod dotadašnjeg apsolutnog minimuma iz 2022. godine, kada je u Batini izmjereno -84 centimetra. Nakon kratkotrajnog porasta ponovno je uslijedilo snižavanje. Novi najniži vodostaji zabilježeni su i nizvodno, uključujući Dalj, Vukovar i Ilok, što potvrđuje da se ne radi o izoliranoj pojavi na jednoj mjernoj postaji.
Na Dravi u Osijeku 1. kolovoza izmjeren je vodostaj od -192 centimetra. To je 20 centimetara niže od prethodnog minimuma zabilježenog u kolovozu 2022. godine. Hidrološka suša zato može otežati plovidbu, navodnjavanje, proizvodnju hrane i vodoopskrbu. Posljedice se mogu osjetiti i u industrijskoj te energetskoj proizvodnji, kao i u osjetljivim riječnim ekosustavima.
Zašto se hidrološka suša nastavlja?
Glavni uzroci su dugotrajan manjak oborine tijekom 2025. i dosadašnjeg dijela 2026. godine te visoke temperature na širem području riječnih slivova. Hidrološka suša nastaje kada se zbog dugotrajnog manjka oborine znatno smanje riječni protoci, razine jezera i zalihe podzemnih voda. Može započeti mjesecima nakon meteorološke suše i trajati čak i kada kiša nakratko prekine sušno razdoblje.
Dunav i Drava znatan dio vode dobivaju od kiše, otapanja snijega i alpskih pritoka. Međutim, Alpe su drugu sezonu zaredom ostale bez uobičajene zalihe snijega. Zimsko polugodište od studenoga 2025. do travnja 2026. bilo je 1,1 stupanj toplije od prosjeka razdoblja od 1991. do 2020., dok su količine oborine bile izrazito male.
Podzemne vode blizu povijesnih minimuma
Posljedice se sve jasnije vide i ispod površine. Na postaji Repaš uz Dravu razina podzemne vode 29. srpnja iznosila je 115,05 metara nad morem, samo osam centimetara iznad povijesnog minimuma iz 2022. godine. Budući da podzemne vode reagiraju sporije od rijeka, hidrološka suša može se u tim zalihama zadržati dugo nakon promjene vremenskih prilika.
Na postaji Mičevec uz Savu krajem srpnja izmjereno je 100,72 metra nad morem. To je 60 centimetara iznad povijesnog minimuma iz travnja 2012. godine. Iako stanje ondje još nije rekordno, trend je nepovoljan. Nakon manjih porasta tijekom 2026. razine su ponovno počele padati zbog nedostatka oborine, slabijih riječnih protoka i smanjenog podzemnog dotoka.
Suša pogađa i velik dio Europe
Hrvatska nije izoliran slučaj. Nizozemska je sredinom srpnja proglasila drugu razinu upozorenja zbog stvarne nestašice vode, dok je krajem mjeseca suša zahvatila polovicu Engleske. Ograničenja uporabe vode obuhvatila su milijune stanovnika. U dijelovima južne Švedske izdana su upozorenja zbog neuobičajeno niskih razina podzemnih voda i slabih riječnih protoka.
Europski opservatorij za sušu zabilježio je manjak oborine, smanjenu vlažnost tla i posljedice na vegetaciji na velikom dijelu kontinenta. Brojne rijeke u srednjoj Europi krajem srpnja imale su ozbiljno ili ekstremno niske protoke. Zbog sličnih uvjeta na golemim slivovima Dunava i Drave, hidrološka suša u Hrvatskoj izravno ovisi i o vremenu u uzvodnim europskim državama.
Bez obilne kiše prijete novi rekordi
DHMZ upozorava da kratkotrajni lokalni pljuskovi mogu samo privremeno ublažiti stanje na manjem području. Za oporavak je potrebna obilnija i dugotrajnija oborina koja će zahvatiti velik dio riječnih slivova. Ako takva kiša izostane, vodostaji i razine podzemnih voda mogli bi nastaviti padati, a hidrološka suša donijeti nove povijesne minimume.
Sezonski izgledi za kolovoz, rujan i listopad pokazuju povećanu vjerojatnost temperatura viših od prosjeka u Hrvatskoj i Europi. Za hrvatski Jadran postoji signal za više oborine, ali za srednju Europu i Alpe prognoza nije dovoljno jasna. Zbog toga ostaje neizvjesno hoće li se zalihe vode obnoviti, pa stručnjaci pozivaju na odgovorno i štedljivo korištenje vode.
