PRVA MANIFESTACIJA MASLINE U MAĐARSKOJ ODRŽANA U KOLJNOFU
Mediterana seli i u Panoniju, i to među Hrvate u Gradišću, što je mnogima do danas bilo nezamislivo. Moglo bi se reći da je majka maslina došla tražiti svoju djecu koja su je na hrvatskoj obali, pred naletom Osmanlija, napustila prije 500 godina.
U ubavom Koljnofu (mađ. Kópháza, njem. Kohlenhof), u Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji, u zapadnoj Mađarkoj, od petka do subote, 15. – 16. studenoga 2024. godine, održani su prvi Dani Masline u Koljnofu ( Olajbogyó napok Kópházán). Ovo je ujedno i prvi takva manifestacija posvećena maslini, maslinovom ulju i proizvodima od masline u povijesti Mađarske, što su zabilježili i ovdašnji mediji.
Sva događanja prve multimedijalne večeri posvećene maslini popraćena su video projekcijama slika na temu masline, nastalih u vremenu od starogrčkih, antičkih vremena do kraja dvadesetoga stoljeća.
Manifestacija Prvi Dani masline u Koljnofu otvorena je s pjesmom T. M. Bilosnića Danas u Koljnofu raste masline, koju je na mađarski preveo dr. sc. Šandor Horvat. Dane Masline u Koljnofu biranim riječima, pred mnogobrojnom mađarskom publikom, svečano su otvorili dr. Franjo Pajrić i Tomislav Marijan Bilosnić.
Drugi dan Dana masline u Koljnofu, u subotu 16. studenoga 2024. godine, u prijepodnevnim satima odvijao se u prostoru Etno Kume, a nastavljen je u večernjim satima u restoranu Levanda. U ovom programu sudjelovali su ing. Vinko Čenić iz Trstena, Siniša Peran iz Grebaštice (Šibenik), Franjo Pajrić, Marijana Pajrić, i Lajoš Regenji iz Koljnafa i Tomislav Marijan Bilosnić. U branju prvih crnih plodova već postojeće dvije masline u Koljnofu (oblice), koje se nalaze u vlasništvu Franje Pajrića i Marijane Pajrić, sudjelovali su njihovi malodobni unuci. Potom je ing. Vino Čenić, pristupio demonstraciji rezidbe maslina. Mnogobrojna zainteresirana publika mogla je pratiti i predavanje i praktičnu prezentaciju načina cijepljenja maslina, kao i sadnju novih (od strane gostiju doniranih) maslina u Koljnofu. Tako su zasađene nove sorte masline, kao što su Zzuzorka, maslina iz dvora glasovite Cvijete Zuzorić, najljepše žene svoga doba, kojoj su u čast spjevane mnoge pjesme, grčka sorta masline Kalamata, te sorte poznate kao Velika Lastovka i Murgulja (poznata i kao Gospareva masline ili Gospodska maslina). Od ranijih maslina odcijepljeni su izbojci i zasađeni u posebno zaštićene vaze. Novozasađene masline u Koljnofu blagoslovio je poznati i omiljeni gradišćanski župnik don Ante Kolić. Tijekom ovog događanja javilo se više osoba s ovog panonskog prostora na rubu Alpa, koje uzgajaju masline u svojim vrtovima ili kućama, a Lajoš Regenji je svoju „talijanku“ donio i na blagoslov.
Program je u večernjim satima, uz velik interes zainteresirane publike nastavljen u restoranu Levandi u Koljnofu. Tomislav Marijan Bilosnić održao je predavanje na više tema, pa je tako govorio o povijesti masline, njezinom značaju u mitologiji i simbolici, o vjerskoj ikonografiji masline u judaizmu, kršćanstvu i islamu, rasprostranjenosti masline u svijetu, i maslini u umjetnosti, književnosti, slikarstvu i kiparstvu, s posebnim naglaskom na hrvatske umjetnike.
Vinko Čenić govorio je o vrstama masline, klimi i Mediterau u refleksiji masline, maslini kao biljci, te je prisutne upoznao s procesima dobivanja maslinovog ulja, kao i njegovoj
Konačno, uslijedilo je dugoočekivano kušanje ulja i maslina, kao i svih drugih mogućih delicija spravljenih s maslinama. Kao domaćica pojavila se i iskazala mlada studentica Karmela Pajrić. Najprije je sa suhim smokvama i bademima gostima ponuđena aromatična žestica od maslina i badema. Potom je na trpezu iznijeta hladna plata sa sirevima i salamama u kombinaciji s maslinama, tjestenina s rajčicama i maslinama, grčka salata, karpačo od inćuna s maslinom, kiselim motarom, kaparima i koromačom, pesto od maslina, focaccia, odnosno tanka pogača s maslinama, i kao desert tiramisu brownie s maslinovim uljem, kesi s maslinama i soli, tamna čokolada s maslinovim uljem i kaduljom, i na kraju - čaj od masline.
Ali, u Koljnofu na prvim Danima masline tu nije bilo kraja. Fešta se nastavila duboko u noć, uz recitiranje poezije na hrvatskom i mađarskom jeziku, i pjesme ženskog vokalnoga sastav Nijanse, Josipa Čenića iz „Dubrovačkih kavaljera“ i koljnofskog glazbenika Marka Pajrića. Ako se po jutru dan poznaje, mogli bi reći kako se maslina u velikome stilu iz Mediterana seli i u Panoniju, i to među Hrvate u Gradišću, što je mnogima do danas bilo nezamislivo. Moglo bi se reći da je majka maslina došla tražiti svoju djecu koja su je na hrvatskoj obali, pred naletom Osmanlija, napustila prije 500 godina.