KLJUČAN SASTANAK O SUDBINI UKRAJINE. PREMIJER ZEMLJE O KOJOJ SVE VISI OBJAVIO UVJETE
Čelnici Europske unije sastaju se danas u Bruxellesu na jednom od najnapetijih summita posljednjih godina kako bi se dogovorili o donošenju ključne odluke o financiranju Ukrajine za 2026. i 2027. godinu.
Ključne informacije:
- Premijer Belgije: Ne želimo sami snositi rizik, tražimo neograničena jamstva
- Poljski premijer Tusk: Stvar je jednostavna. Ili novac danas ili krv sutra
- Ključno pitanje je kako osigurati najmanje 90 milijardi eura za financiranje Ukrajine u iduće 2 godine, nakon povlačenja SAD-a iz tog dijela pomoći
- Na stolu je tzv. reparacijski zajam, koji bi se temeljio na zamrznutoj imovini Ruske središnje banke i omogućio Ukrajini beskamatni zajam preko Europske komisije
- Belgija zasad predvodi otpor planu zbog pravnog rizika vezanog uz Euroclear, gdje se nalazi većina ruske imovine
- Mađarska tvrdi da je plan s ruskom imovinom povučen, dok visoki dužnosnici EU-a poručuju da je i dalje aktualan
- Europska komisija i dio država članica upozoravaju da summit mora završiti dogovorom, jer bi neuspjeh plana ostavio Ukrajinu bez ključnih sredstava i Belgiju bez zaštite od pravnih rizika
Velika Britanija izuzela je iz sankcija ruskom energetskom divu Rosneftu plinsko polje Zohr u Egiptu, objavilo je danas ministarstvo financija.
Predsjednik Europskog vijeća António Costa objavio je da je sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bruxellesu započeo, poručivši da Europa ostaje čvrsto uz Ukrajinu.
“Mir nije jeftin. Mir je neprocjenjiv. Od početka ruske agresije ukrajinski narod plaća najveću moguću cijenu za svoju slobodu. Europa ostaje odlučna podržavati ih koliko god bude potrebno”, poručio je Costa, poželjevši Zelenskom dobrodošlicu na summit čelnika EU-a.
Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo je nove sankcije Rusiji, objavila je britanska vlada na svojim službenim stranicama. Na popis sankcioniranih dodano je još 24 osobe i subjekta povezane s Rusijom, među kojima su i dvije ruske naftne kompanije - Tatneft i Russneft.
Podsjetimo, dvije najveće ruske naftne tvrtke, Rosneft i Lukoil, Ujedinjeno Kraljevstvo sankcioniralo je još u listopadu. Ovim potezom London se pridružio najnovijim mjerama Europske unije usmjerenima na ruski energetski sektor.
Belgija ne želi sama snositi rizike reparacijskog zajma korištenjem zamrznute ruske imovine i može pristati na to samo ako ostale članice pristaju na podjelu rizika, a oko toga još nema dovoljnog napretka, rekao je danas belgijski premijer Bart De Wever.
U članicama EU-a nalazi se 210 milijardi eura ruske imovine koja je zamrznuta. Većina tih sredstava, 185 milijardi deponirana je u belgijskoj tvrtki Euroclear.
De Wever je rekao da je Komisija u svojim prijedlozima napravila napredak u pogledu raspodjele financijskog rizika u slučaju nepovoljne arbitražne odluke i po pitanju toga da sve institucije u EU-u u koje drže rusku imovinu budu jednako tretirane kao Euroclear.
Međutim, to još nije dovoljno u pogledu opsega pokrivanja rizika u slučaju neke arbitražne odluke u Rusiji ili u drugim jurisdikcijama trećih zemalja poput Kine ili Južne Afrike, koje su manje ili više bliske Rusiji.
Belgija želi podjelu ukupnog rizika i “neograničena jamstva” budući da se rizici ne mogu predvidjeti.
Europska unija uvela je nove sankcije protiv dodatnog 41 broda koji čine dio ruske takozvane „flote u sjeni“, objavilo je Vijeće EU-a. Sankcioniranim brodovima zabranjen je ulazak u luke EU-a te im je uskraćen širok raspon usluga pomorskog prijevoza.
Time se ukupan broj ruskih plovila pod sankcijama EU-a popeo na gotovo 600. Među njima je i tanker Dashan, za koji se sumnja da je dio flote u sjeni, piše Reuters.
Riječ je o mreži zastarjelih tankera koje Moskva koristi kako bi, unatoč zapadnim sankcijama, nastavila izvoz sirove nafte. Ti brodovi često imaju netransparentne vlasničke strukture te plove bez zapadnog osiguranja i sigurnosnih certifikata. Mnogi prolaze Baltičkim morem i kroz Finski zaljev, ključnu rutu za ruski izvoz energije.
Pojedine zapadne zemlje, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, već su ranije sankcionirale takve brodove, dok su neke države, poput Estonije, pokušavale fizički zaustaviti njihovo kretanje. Prošli tjedan ukrajinska mornarica i sigurnosne službe izvele su zajedničku operaciju u Crnom moru, u kojoj su dronovima napale jedan tanker iz ruske flote u sjeni i, prema njihovim navodima, izbacile ga iz upotrebe.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u zgradu Europskog vijeća u Bruxellesu, gdje se danas održava summit čelnika Europske unije.
Njemački kancelar Friedrich Merz potvrdio je u Bruxellesu da podržava reparacijski zajam za Ukrajinu, poručivši da u ovom trenutku “ne vidi bolju opciju”. Govoreći uoči summita EU-a, diplomatski je uvažio zabrinutost Belgije zbog mogućih pravnih rizika te rekao da se nada da će ih članice uspjeti zajednički riješiti.
“Moramo to adresirati zajedno kako bismo prema Rusiji poslali signal snage i odlučnosti”, rekao je Merz.
Belgijski premijer Bart De Wever izjavio je jutros u belgijskom parlamentu da njegova zemlja i dalje ima ozbiljne rezerve prema planu reparacijskog zajma za Ukrajinu ako bi Belgija ostala izložena mogućim pravnim tužbama Rusije. Poručio je da Bruxelles traži čvrsta jamstva da će se takvi rizici podijeliti među svim državama članicama EU-a.
“Treba nam padobran prije nego što skočimo. Ako se od nas traži da skočimo, onda skačemo svi zajedno”, rekao je De Wever, prema navodima lista Le Soir.
Dodao je da se stvari mogu promijeniti u posljednji trenutak, ali da u predloženom tekstu i dalje postoje otvorena pitanja koja zahtijevaju dodatni rad. Istaknuo je pritom da se spor ne vodi oko toga treba li financirati Ukrajinu, nego oko toga kako to učiniti, naglasivši hitnost donošenja odluke.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron stigao je u Bruxelles na summit čelnika Europske unije i poručio da je nužno postići zajednički stav o prijedlozima vezanima uz Ukrajinu.
Kako je rekao novinarima po dolasku, Europska komisija iznijela je nekoliko opcija te su pokrenute važne rasprave o tome kako koristiti imovinu koju drži Rusija.
“Ono što želim reći jest da moramo okupiti sve za stolom. Pronaći ćemo zajedničku poziciju”, rekao je Macron. Dodao je da je uvjeren kako će se postići rješenje o financiranju Ukrajine jer među europskim državama postoji zajednička volja za dogovor.
Oko 180.000 ljudi u Ukrajini jutros je ostalo bez električne energije nakon noćnih ruskih napada, objavilo je ukrajinsko ministarstvo energetike.
Prekidi u opskrbi strujom zabilježeni su u južnim regijama Mikolajiv i Zaporižja, u središnjim regijama Čerkasi i Dnjepropetrovsk te u sjeveroistočnoj regiji Sumi, rekao je vršitelj dužnosti ministra energetike Artem Nekrasov u objavi na Telegramu.
Ukrajinski operator elektroenergetske mreže prošlog je tjedna u većini regija uveo izvanredna isključenja struje kako bi se izbjegli nekontrolirani nestanci električne energije, dok Rusija nastavlja s napadima na ukrajinski energetski sektor.
Ukrajinski predsjednik Zelenski izjavio je da Ukrajina nije spremna odustati od Donbasa, naglasivši da je ruska pozicija po tom pitanju jasna i nepromijenjena.
"Već sam nekoliko puta govorio o našoj poziciji oko Donbasa. Svi znamo kakav je stav Rusije. Oni žele potpuno zauzimanje Donbasa i sada traže da se mi povučemo iz Donbasa. To je njihova otvorena pozicija. Naša otvorena pozicija je da nismo spremni na takve korake, a Sjedinjene Američke Države traže kompromis", rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsjednik Zelenski izjavio je novinarima tijekom leta prema Bruxellesu, gdje sudjeluje na summitu čelnika EU-a, da bi se sredstva iz reparacijskog zajma, ako dođe do pozitivne odluke, mogla koristiti i za obnovu Ukrajine u slučaju završetka rata. Rekao je da su Sjedinjene Američke Države spremne pomoći u financiranju obnove, iako zasad nema konkretnih detalja, dok Europa o toj temi govori kontinuirano.
„Danas, kada govorimo o reparacijama, ne ograničavamo ovaj razgovor samo na obnovu. Ovo je rat i ta su nam sredstva potrebna kako bismo održali vojsku i poduprli domaću obrambenu proizvodnju. To prirodno uključuje europske sustave, ali i američke protuzračne rakete. Ako se donese pozitivna odluka, spremni smo ta sredstva koristiti u tu svrhu. No ako rat završi – a diplomatski činimo sve da se to dogodi – tada će, nakon dogovora o završetku rata, odluka o korištenju tih sredstava biti u potpunosti usmjerena na obnovu“, rekao je Zelenski.
Dodao je da odluka o korištenju zamrznute ruske imovine za financiranje Ukrajine u konačnici ovisi o političkoj volji. „Bez te političke volje Ukrajina će se suočiti s ozbiljnim poteškoćama“, rekao je Zelenski.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je u Bruxellesu da se nada kako će se postići dogovor o financiranju Ukrajine. Rekla je da razumije pritisak pod kojim se nalazi Belgija, ali je dodala da je Europska unija adresirala zabrinutosti koje je Bruxelles iznio oko korištenja zamrznute ruske imovine za takozvani reparacijski zajam.
Europska unija si ne može priuštiti neuspjeh u ovim pregovorima i mora pokazati snagu, poručila je Kallas. Procijenila je da su šanse za postizanje dogovora “50 prema 50”, rekla je Kallas.
Nakon dolaska na summit, predsjednik Europskog vijeća António Costa izjavio je da čelnici neće napustiti sastanak bez konačne odluke kojom će se osigurati financijske potrebe Ukrajine. “Nećemo napustiti Vijeće bez konačne odluke kojom ćemo osigurati financijske potrebe Ukrajine”, rekao je Costa.
Njegove riječi nadovezuju se na ranije poruke predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, koja je također poručila da se s današnjeg summita mora izaći s rješenjem za financiranje Ukrajine.
Ukrajinski pregovarači o miru putuju u Sjedinjene Države, gdje bi se sutra i prekosutra trebali sastati s predstavnicima Washingtona, javlja Reuters. Američkoj agenciji Volodimir Zelenski rekao je da zasad ne postoje konačni, usuglašeni mirovni prijedlozi. Ponovno je pozvao partnere da ojačaju Ukrajinu u slučaju da Rusija odbije prekinuti rat, navodi Reuters.
Zelenski bi uskoro trebao stići u Bruxelles, gdje se danas održava ključni summit čelnika Europske unije.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je po dolasku na summit EU-a u Bruxellesu da je, prema njegovu mišljenju, ideja korištenja zamrznute ruske imovine za financiranje Ukrajine propala.
Orban je novinarima rekao da će u Europskoj uniji postojati dovoljan broj država članica za tzv. blokirajuću manjinu koja će spriječiti donošenje odluke o reparacijskom zajmu za Ukrajinu. Dodao je i da se Europska unija mora "držati podalje od rata" te "raditi na postizanju mira".
Poljski premijer Donald Tusk poručio je po dolasku na summit EU-a u Bruxellesu da se europski čelnici nalaze pred jasnim i teškim izborom. "Sada imamo jednostavan izbor – ili novac danas ili krv sutra", rekao je Tusk novinarima.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je po dolasku u Bruxelles da s današnjeg sastanka čelnika EU-a ne namjerava otići bez pronalaska rješenja za financiranje Ukrajine. Naglasila je da se mora pronaći način kako zatvoriti financijski jaz s kojim se Ukrajina suočava.
Von der Leyen je rekla i da bi, u slučaju da se dogovori takozvani reparacijski zajam za Ukrajinu, rizici tog aranžmana morali biti podijeljeni među svim državama članicama EU-a, ponovivši time stav koji je ranije iznio i belgijski premijer Bart De Wever.
Dodala je kako je važno da se Europska unija već obvezala na to da pomogne Ukrajini u pokrivanju njezinih financijskih potreba. Von der Leyen je 3. prosinca službeno predstavila prijedlog Europske komisije o reparacijskom zajmu za Ukrajinu koji bi se financirao korištenjem zamrznute ruske imovine.
Belgijski premijer Bart De Wever izjavio je uoči današnjih razgovora čelnika EU-a u Bruxellesu da se prijedlozi o tome kako financirati Ukrajinu u 2026. i 2027. godini i dalje mijenjaju, unatoč tome što se odluka očekuje već danas, javlja Reuters. Govoreći u belgijskom parlamentu, De Wever je rekao da takozvani reparacijski zajam za Ukrajinu nosi pravne, financijske i ekonomske rizike te da ne nudi potpuno čvrsta jamstva.
Ponovio je i raniji stav da Belgija inzistira na tome da se financijski rizik tog prijedloga ravnomjerno podijeli među svim državama članicama Europske unije. De Wever je dodao kako za predloženo korištenje zamrznute ruske imovine ne postoji presedan.
Reuters podsjeća da se većina od oko 190 milijardi eura ruske imovine, zamrznute nakon početka rata 2022. godine, nalazi upravo u Belgiji, i to u financijskoj instituciji Euroclear sa sjedištem u Bruxellesu. I De Wever i Euroclear proteklih su tjedana u više navrata izražavali zabrinutost zbog mogućeg korištenja tih sredstava.
