FILIPU ZAVADLAVU VISOKI KAZNENI SUD SMANJIO KAZNU!
Prvostupanjsku jedinstvenu kaznu zatvora 40 godina Visoki kazneni sud je preinačio.
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske donio je presudu kojom je djelomično prihvatio žalbu Filipa Zavadlava i preinačio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Splitu u odluci o kazni, priopćio je sud.
Kazna smanjena s 40 na 35 godina
Prvostupanjsku jedinstvenu kaznu zatvora 40 godina Visoki kazneni sud preinačio je i optuženika osudio na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora 35 godina. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se optuženik i dalje nalazi od 2020. godine.
Optuženik je osuđen zbog triju ubojstava 2020. godine. Kretao se gradom naoružan automatskom puškom te potom ispalio veći broj hitaca prema dvojici muškaraca koji su došli na motociklu. Jedan je muškarac na mjestu preminuo, a drugi kasnije u bolnici. Optuženik je potom naoružan nastavio kretanje gradom. Kad je na motociklu naišao još jedan muškarac, prema njemu je ispalio veći broj hitaca. Uslijed zadobivenih ozljeda treći muškarac odmah je preminuo. Optuženik se zatim udaljio i u kontejner odbacio pušku.
Smatraju da nisu dokazani elementi teškog ubojstva
Visoki kazneni sud ocijenio je pravilnim zaključak prvostupanjskog suda da su u postupanju optuženika dokazana obilježja triju kaznenih djela ubojstva, a ne kako tvrdi državni odvjetnik da je riječ o trima kaznenim djelima teškog ubojstva.
Naime, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da način počinjenja kaznenih djela rekonstruiran prema snimkama nadzornih kamera, rezultatima provedenih vještačenja i sadržaju iskaza svjedoka, kao i odabir mjesta i vremena počinjenja kaznenih djela, nisu rezultat "…prethodno donesene odluke i plana…", već da je optuženikova namjera na ubojstva ostvarena situacijski kako su žrtve nailazile motorima na trg.
Dakle, nije s dostatnom sigurnošću utvrđeno da se radi o bezobzirnoj unaprijed planiranoj osveti prema ciljanom (većem) broju osoba iz narkomanskog miljea. Iako su sva tri kaznena djela u biti motivirana željom za osvetom koja, međutim, uz izostanak drugih potrebnih elemenata nema obilježja bezobzirnosti u kontekstu kvalifikatorne okolnosti kaznenih djela teškog ubojstva.
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske smatra da je prvostupanjski sud pravilno olakotnim cijenio optuženiku bitnu smanjenu ubrojivost utvrđenu psihijatrijskim vještačenjem te teške osobne i obiteljske prilike, a posebno njegovu životnu dob (sada 29 godina).
Otegotnim je cijenjeno način i sredstvo počinjenja kaznenih djela (ubojito oružje), jačina ugrožavanja i povrede zaštićenog dobra (trostruko ubojstvo mladih osoba), izražena odlučnost, hladnokrvnost i ustrajnost u kriminalnoj aktivnosti, što upućuje na veću kriminalnu količniku u njegovu protupravnom postupanju, ponašanje nakon počinjenih kaznenih djela, nekritičnost, odsutnost empatije prema posrednim žrtvama i izostanak kajanja.
Međutim, pogrešno je otegotnim cijenjena ranija osuđivanost optuženika jer je riječ o osuđivanosti za kaznena djela proizašla iz istog događaja, a za koja je uslijed ranije odluke Visokog kaznenog suda pravomoćna osuda za optuženika. Dakle, to ne može optuženiku biti cijenjeno kao otegotna okolnost.
Visoki kazneni sud stoga smatra da pojedinačne kazne (kazna zatvora 15 godina za svako kazneno djelo ubojstva), kao i jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora (40 godina) su neodgovarajuće odmjerene.
Naime, s obzirom na ukupnost utvrđenih otegotnih i olakotnih okolnosti, izmijenjenu pravnu kvalifikaciju, a posebno životnu dob optuženika, prijašnju neosuđivanost i značajke psihičkog stanja optuženika, te s time povezanih karakteristika ličnosti, drugostupanjski sud ocjenjuje da će se specijalna i generalna prevencija ostvariti i nižim pojedinačnim kaznama zatvora i nižom jedinstvenom kaznom dugotrajnog zatvora.
Dopuštena je žalba o kojoj u trećem stupnju odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske
Preinačenom se jedinstvenom kaznom dugotrajnog zatvora u trajanju 35 godina može ostvariti svrha kažnjavanja uključujući jasnu društvenu osudu zbog počinjenih kaznenih djela. Ovakvom kaznom utjecat će se na optuženika da ubuduće ne čini kaznena djela te mu omogućiti ponovno uključivanje u društvo uz promjenu u ponašanju i socijalizaciju. Utjecati će se i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.
Protiv drugostupanjske presude Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske dopuštena je žalba o kojoj u trećem stupnju odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.
