Zadar među najskupljim destinacijama na Jadranu prema Bildu

Njemački turisti već decenijama najvjerniji su turisti na Jadranu, a mnogi su postali i vlasnici apartmana i kuća diljem obale, u kojima borave ne samo  tijekom sezone, već cijele godine. No, kako je i Njemačku, usprkos visokom standardu radnih ljudi i umirovljenika, zahvatila recesija ove godine, Nijemci itekako prije odlaska na ljetovanje razmišljaju gdje će i koliko potrošiti svaki euro. Bild, najtiražniji dnevni tabloid s milijunskom nakladom objavio je tekt u kojemu naglašava kako je Hrvatska još uvijek, pored Španjolske, Grčke, Turske, Italije, Portugala ,Albanije i Crne Gore ,najtraženija i Nijemcima omiljena destinacija,no i upozorava kako je uvođenjem eura kao nacionalne valute sve drastično poskupilo na ovim prostorima.

Najskupljim destinacijama na našoj obali izdvojili su : Dubrovnik, Split, Hvar, Korčulu, Pulu, Rovinj, Opatiju i Zadar. Uspoređujući cijene smještaja u apartmanima,kampovima i hotelima upozoravaju da su cijene za četveročlanu prosječnu obitelj za boravak tjedan dana u prosjeku,zavisno od kategorije smještaja, između 1500 i 3000 eura. Naglašavaju kako kvaliteta soba i apartmana često ne zadovoljava EU standarde,jer mnogi objekti nemaju klimu, sanitarni čvorovi su zapušteni, često u objektima nema interneta,ne dozvoljava se boravak kućnim ljubimcima (zbog čega mnoge obitelji odustaju),  a ni higijena u sobama,kao i kvaliteta posteljine i ručnika nije nešto čime bi se mogli podičiti. Poseban problem u budžetu vide u preskupim kartama za brodove, trajekte, katamarane, brodice koje ih prevoze morskim putem na željene destinacije. 

Posebno upozoravaju da obitelji budu oprezne ukoliko žele ekskluzivniji riblji ručak,ili večeru,jer bi za taj užitak mogli platiti i do 700 eura. Za sladoled kao omiljenu ljetnu slasticu upozorili su da za obitelj u tjedan dana mogu platiti čak 300 eura,obzirom da se prosječna cijena jedne kuglice kreće u rasponu od 3 do 5 eura. Koktel u Dubrovniku i na Hvaru,tvrdi Bild, možete platiti i do 40 eura. Najam ležaljki, razgledavanje starih jezgri, hodanje po centru tih destinacija bez majici, konzumiranje alkohola u zaštićenim kulturnim građevinama, neke su od zamki koje će Nijemci upozoravaju morati dodatno skupo platiti. Neljubaznost  konobara i ugostitelja, koji u malim postocima govore njemački i na koje se dugo čeka za narudžbu, također vide kao problem.Stoga,nije čudno što Nijemce sve češće vidimo kako zaobilaze u velikom luku terase restauranta,a dnevna konzumacija svodi im se po osobi na burek, krišku pizze, rajčicu, čašicu jogurta,limenku kole i čips.

Mnogi će domaći ugostitelji i turistički djelatnici na ovakve opaske još uvijek najbrojnijih turista na obali zasigurno odmahnuti rukom i reći¸: " pa šta,imaju šoldi, nek' plate", no dugoročnije pomama naših djelatnika za svakim eurom mogla bi nam se već sljedećeg ljeta vratiti kao boomerang sve manjim brojem bookinga Nijemaca. ( BH)