U Hrvatskoj sjedište imaju četiri multinacionalna poduzeća
Državna tajnica Ministarstva financija Tereza Rogić Lugarić rekla je u ponedjeljak saborskim zastupnicima da u Hrvatskoj sjedište imaju četiri multinacionalna poduzeća (MNP) koja bi obuhvatio predloženi zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit.
„Ovo nije zakon kojim se cilja na ta četiri poduzeća“, naglasila je te dodala da će po kriterijima koje propisuje zakon oni „za početak“ biti obuhvaćeni, ali da to nije konačan popis i ne znači da ih neće biti još.
Rogić Lugarić je to rekla u raspravi o zakonu kojim se u naše zakone unosi EU direktiva o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja multinacionalnih i velikih domaćih poduzeća u EU, a koja je dio OECD-ove globalne porezne reforme.
Cilj je da svaka skupina MNP na svoju zaradu u državi u kojoj posluju plate efektivno najmanje 15 posto poreza na dobit, ali gledajući sve njene povezane osobe. Zakon se odnosi na MNP koja u konsolidiranim izvješćima imaju tzv. kvalificiranu dobit, odnosno prihode veće od 750 milijuna eura.
I vladajući i oporbeni zastupnici podržavaju zakon, no oporba propituje njegovu provedbu.
Glavašević: Hoće li se obuhvatiti Uber, Bolt...
Hoće li ovaj zakon obuhvatiti i MNP koje dio profita ostvaruju u Hrvatskoj, ali dio tih sredstava nikad ne uđe u naš porezni sustav?, zanimalo je Bojana Glavaševića (Možemo), koji spominje Uber, Bolt, Glovo...
Iako drži da je zakon dobar „prvi korak“, smatra da on neće ponuditi odgovor na neke fenomene, poput tvrtke Amazon, koja nije kod nas registrirana, ali ostvaruje značajan profit.
Neke tvrtke ne zadovoljavaju standarde radničkih prava koje ne pripadaju europskoj pravnoj stečevini, pa bi ideja njihova oporezivanja trebala biti odvažnija, naglasio je.
Istu tvrtku apostrofira i Zvane Brumnić (SD), koji dodaje i da postoji barem 50-ak tvrtki koje ostvaruju nemalu dobit prodajom usluga i proizvoda u Hrvatskoj, pa ga zanima hoće li one plaćati porez u Hrvatskoj, odnosno koliku ćemo korist od toga imati.
U Hrvatskoj posluju i ogroman profit imaju Booking, Airbnb, znači li to da će im se dio dobiti morati oporezovati u Hrvatskoj?, zanimalo je i zastupnika većine Hrvoja Zekanovića (HDS).
Marijana Puljak (Centar) zakon vidi kao korak ka usklađivanju našeg poreznog sustava s međunarodnim standardima, čiji je smisao da se osigura da velike korporacije plaćaju pravednu i adekvatnu razinu poreza, te suzbije praksa premještanja dobiti u porezna utočišta.
Troskot: Pokazna vježba za slične poreze na razini EU
Mostov Zvonimir Troskot kaže da zakon ima smisla, ako mu je cilj da se prikupe sredstva i da se dobiti ne prebacuju na Kajmansko otočje i razne porezne oaze.
„Ali, ovo je samo pokazna vježba čega bismo trebali biti svjesni, ovakvih sličnih poreza koji bi se mogli dogoditi na razini EU, npr. oporezivanje CO2 što je prvi korak prema federalnoj, odnosno fiskalnoj uniji EU, s čime se Most ne slaže, jer to znači da u tom smislu gubimo suverenitet“, poručio je.
Zastupnici su pozdravili prijedloge da Sabor potvrdi Konvenciju između hrvatske i egipatske vlade i Ugovor između Hrvatske i Cipra o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavaju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza.(Hina)
