Otvoren znanstveno-stručni skup uz izložbu Ivana Meštrovića
Uz retrospektivu Ivana Meštrovića, koja je od otvorenja krajem studenog imala više od pedeset tisuća posjetitelja, u ponedjeljak je u Klovićevim dvorima otvoren znanstveno-stručni skup u povodu 140. obljetnice rođenja jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika.
Pod nazivom "Ivan Meštrović, Hrvatska i svijet" dvodnevni međunarodni skup okupio je, u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti, Galerije Klovićevi dvori i Muzeja Ivana Meštrovića. niz znanstvenika i stručnjaka koji će obuhvatiti različite aspekte Meštrovićeva života i rada.
Antonio Picukarić, ravnatelj Galerije Klovićevi dvori, podsjetio je kako je i na prošloj velikoj Meštrovićevoj retrospektivi u tom izložbenom prostoru prije četrdeset godina bi organiziran znanstveni skup, pa su se i uz ovu potrudili napraviti nešto slično.
Sandra Grčić Budimir, ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića, iz kojega će na skupu biti nekoliko predavača, rekla je da 140. obljetnica rođenja Ivana Meštrovića nije kraj bavljenja njegovim djelom, nego poticaj da im taj umjetnik, neiscrpni genij i intelektualac bude i dalje interes.
Elaborat obnove Meštrovićeva paviljona pokazuje i političke konotacije
Katarina Horvat-Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti najavila je da će na skupu biti predstavljen elaborat obnove Meštrovićeva paviljona koji je Institut izradio, a koji je rezultirao novim otkrićima i koji ne pokazuje samo umjetničke, nego i političke konotacije Meštrovićevog rada.
Autorice izložbe na sve tri etaže, u predvorju i atriju Klovićevih dvora su muzejska savjetnica Galerije Klovićevi dvori Petra Vugrinec i muzejska savjetnica Atelijera Meštrović Barbara Vujanović.
"Ovom smo izložbom napravili iskorak, jednom smo umjetniku pružili čitav prostor Galerije Klovićevih dvora jer smatramo da je on neusporediva pojava na obzorju Hrvatske pa i europske povijesti umjetnosti", rekla je Vugrinec.
Kako je istaknula, interpretacijska polazišta za izložbu bila su iznimno kompleksna, s obzirom na to da je tijekom njegova života objavljeno više od 50 monografija, a nakon što je umro i nebrojeni tekstovi o kompleksnom polivalentnom djelovanju tog iznimnog umjetnika.
"Iznimno smo zadovoljni reakcijama medija, kritike i odazivom publike, više od 50 tisuća ljudi, što je broj koji nas vraća u početke djelovanja kada su izložbe bile pravi kulturni i javni događaj", dodala je.
Teme i odnos Krleže prema Meštroviću te Indijanci u Chicagu
Među ostalim, na skupu će se govoriti o aktualnom projektu obnove Meštrovićeva paviljona, ali i Trgu žrtava fašizma na kojem je smješten, a koji je, kao i samo zdanje, već gotovo cijelo stoljeće predmet raznih ideoloških prijepora.
Bit će riječi i o ambivalentnom odnosu Miroslava Krleže prema Meštroviću, o slučaju 'političke nekorektnosti' njegovih Indijanaca u Chicagu, paralelama s nizom ostalih umjetnika, a dat će se i pogled na koji se jugoslavenski vrh nosio s njegovom popularnošću u svijetu.
Predstavit će se i računalna obrada podataka za istraživanje lica Meštrovićevih skulptura koja pokazuje skrivene obrasce njegova umjetničko izričaja, te dati njegov novi društveno-umjetnički profil kroz pisma supruzi Ruži Klein iz prve polovice 20. stoljeća.
S više od dvije stotine odabranih skulptura, od ranih radova do remek-djela kojim se upisao u svjetsku povijest umjetnosti, retrospektiva u Klovićevim dvorima najveća je prezentacija njegova opusa u proteklih 40 godina, a može se razgledati do 3. ožujka. (Hina)
