Irak traži okončanje američke vojne misije na svom tlu

Irak želi brzi i na primjeran način dogovoreni odlazak vojnih snaga predvođenih SAD-om sa svog teritorija, no krajnji rok nije zadan, rekao je premijer Shia al-Sudani, ocijenivši prisutnost stranih snaga na iračkom tlu destabilizirajućim čimbenikom, posebice u kontekstu rata u Gazi i mogućeg prelijevanja sukoba na regiju.

10.01.2024. - 16:21
 0
Irak traži okončanje američke vojne misije na svom tlu
Foto: Hina

Šijitske muslimanske frakcije, od kojih su brojne povezane s Iranom, već dugo pozivaju na odlazak koalicijskih snaga pod vodstvom SAD-a, a ti pozivi su nakon niza američkih zračnih udara na militantne skupine koje podupire Iran, ali koje su i dio iračkih službenih snaga sigurnosti, postali sve glasniji. 

Ti zračni napadi, koji su uslijedili kao odgovor na desetke napada dronovima i projektilima na američke snage od kada je Izrael pokrenuo vojnu operaciju u Gazi, zabrinuli su iračku vladu da bi njihova zemlja ponovo mogla postati poprište regionalnog sukoba.

"Postoji potreba da se naš odnos reorganizira tako da više ne bude meta ili opravdanje za bilo koju stranu, domaću ili stranu, da se zlonamjerno poigrava sa stabilnošću Iraka i regije", rekao je Sudani, dodavši da bi se odlazak stranih snaga trebalo dogovoriti u duhu "razumijevanja i dijaloga".

"Hajdemo se dogovoriti o vremenskom okviru za odlazak koalicijskih snaga koji bi bio brz, kako se ne bi odugovlačilo i kako se napadi ne bi nastavili događati", rekao je šef iračke vlade.

Po njegovim riječima, samo kraj rata u Gazi bi odagnao rizik od regionalne eskalacije.

Američko povlačenje iz Iraka bi zasigurno zabrinulo Washington zbog utjecaja svog zakletog neprijatelja Irana na iračku vladajuću kliku. Nakon invazije 2003. na tu zemlju, koju je predvodio SAD, proiranske šijitske skupine su značajno ojačale.

Također ne treba zaboraviti da irački premijer Sudani ima ograničenu kontrolu nad nekim frakcijama koje podupire Iran, čija mu je podrška bila potrebna da osvoji vlast prije godinu dana, a koje čine moćan blok u njegovoj vladajućoj koaliciji.

Pentagon je u ponedjeljak priopćio da nema planove za povlačenje američkih trupa, a koje su u Iraku nalaze na poziv tamošnje vlade.

SAD ima 900 vojnika u Siriji i 2500 u Iraku u sklopu misije za koju kažu da pomaže lokalnim snagama u sprječavanju oživljavanja Islamske države koja je 2014. zauzela velike dijelove obje zemlje.

Irak, druga najveća članica OPEC-a u proizvodnji nafte, među žešćim je kritičarima izraelskog rata u Gazi, ali također ponavlja da su napadi oružanih skupina na strane snage i diplomatske misije u Iraku protuzakoniti te da se protive interesima zemlje. Irak tvrdi da je uhitio neke počinitelje i spriječio neke napade.

Istovremeno, Bagdad je osudio američke napade na baze islamističkih skupina kao ozbiljnu povredu svog suvereniteta.

No, kritičari u Iraku ističu da te skupine, uključujući Kataeb Hezbollah i Haraket Hezbollah al-Nujaba, zloupotrebljavaju svoj status članova Narodnih mobilizacijskih snaga (PMF), tj. državnih snaga sigurnosti, kao paravan.

Kada te skupine napadaju američke snage, one to čine izvan zapovjednog lanca i pod zastavom Islamskog otpora u Iraku, a kada SAD uzvrati onda oplakuju svoje gubitke kao pripadnike PMF-a.

Sudani ipak smatra da nema više razloga za nazočnost stranih trupa u njegovoj zemlji jer je Islamska država poražena 2017. i da je zemlja sposobna sama se braniti od terorizma, ali je otvoren za uspostavu bilateralnih odnosa i suradnju na području sigurnosti, uključujući obuku i savjetovanje iračkih snaga sigurnosti te kupovinu oružja.

"SAD nije naš neprijatelj, nismo u ratu sa SAD-om, ali ako se napetosti nastave one će zasigurno imati posljedice i stvorit će se jaz u našem odnosu", rekao je Sudani.

Šef libanonskog Hezbolaha, Sajed Hasan Nasralah, zauzima se za povlačenje američkih snaga iz Iraka jer bi to, kako je rekao, američku nazočnost u Siriji učinilo neodrživom.(Hina)

   0
   0